Za razliku od Hrvatske, neke susjedne zemlje razmišljaju o uvođenju ili su već uvele turističke vaučere koje bi građani koristili unutar zemlje. Slovenci građanima dijele po 200 eura, a za djecu 50 eura, Talijani razmišljaju o 150 eura po stanovniku, a Srbi o 40. Novac isplaćuje direktno država, dok za Cro kartice sredstva trebaju uplatiti poslodavci.
Iako danas objavljene informacije o kartici na webu Ministarstva turizma nisu nove nego se zapravo ponavljaju prijašnje o tome tko, gdje i kako može dobiti i izdavati karticu, postavljeni su linkovi na web stranice “cro” kartice i Hrvatske poštanske banke (HPB), koja je za sada jedina banka koja ju izdaje.
Povećanje potrošnje u ugostiteljstvu
Podsjeća se pritom kako je riječ o projektu hrvatske Vlade i Ministarstva turizma koji se provodi radi povećanja potrošnje u ugostiteljstvu i turizmu, uz napomenu da se na web stranicama hrvatskaturistickakartica.hr nalaze informacije o kartici i pogodnostima koje se nude njezinim vlasnicima uz poruku “Istraži Hrvatsku”.
Pogodnosti samo jednog restorana
No, na tim zasebnim stranicama od pogodnosti za sada je objavljena samo ponuda jednog zadarskog restorana, koja je u sklopu regije Dalmacija, dok u tri ostale regije – Kontinentalna Hrvatska, Lika i Gorski kotar te Istra i Kvarner nema nikakvih ponuda, nego ‘klik’ na te regije vodi samo na opće informacije i obrasce koje trebaju popuniti i poslati zainteresirani pružatelji usluga.
“Cro Visa kartica je debitna kartica, za koju se mogu odlučiti svi poslodavci, obrtnici ili samozaposlene osobe te svojim zaposlenicima uplatiti naknadu do 2.500 kuna godišnje namijenjenih podmirivanju troškova ugostiteljskih i turističkih usluga bilo gdje u Hrvatskoj. Korisnici čiji poslodavci odluče isplatiti naknadu za odmor putem CRO Visa kartice mogu zatražiti otvaranje transakcijskog računa za posebne namjene i izdavanje kartice u bilo kojoj poslovnici HPB-a“, navode na stranici HPB-a.
Dvije i pol tisuće neoporezivog primitka
Iz MINT-a podsjećaju još i da 2.500 kuna neoporezivoga primitka godišnje poslodavci mogu isplatiti svojim radnicima za troškove unutar turističke ponude, odnosno za plaćanje usluga smještaja i hrane i pića u ugostiteljskim objektima, putničkih agencija i touroperatora, paket aranžmane kao i za boravak u objektima privatnih iznajmljivača te za najam brodova (charter).
Jedini uvjet svim pružateljima usluga, uz naravno da daju popuste (koji nisu definirani koliki trebaju biti) jest da prihvaćaju plaćanje bankovnim karticama.
Radnici biraju banke u kojima će otvoriti račun
“Za razliku od drugih neoporezivih nagrada i naknada, naknada za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru zaposlenika do iznosa 2500 kuna godišnje može se isplatiti isključivo na poseban račun koji je vezan uz hrvatsku turističku karticu. Poslodavci ne naručuju kartice, već radnik samostalno odabire banku u kojoj će otvoriti račun vezan uz karticu“, navode iz MINT-a.
Poduzetnici u strahu od loše turističke sezone i drugog vala virusa
No, poduzetnici su vrlo oprezni jer su u strahu od neizvjesne turističke sezone, kao i mogućeg drugog vala širenja koronavirusa, pa nisu sigurni ni hoće li iati dovoljno sredstava za isplatu plaća.
U drugim zemljama turističke vaučere plaća država
Za razliku od Hrvatske, neke zemlje razmišljaju o uvođenju ili su već uvele turističke vaučere koje bi građani koristili unutar zemlje. Isplaćuje ih direktno država. Slovenci građanima dijele po 200 eura, Talijani razmišljaju o 150 eura po stanovniku, a Srbi o 40. Cro kartica ide iz džepa poslodavaca.
Iz Ministarstva turizma ne očekuju puno ove godine
Iz MINT-a su ranije objavili da je za početak realizacije kartice – srpanj ove godine, naručeno iz tiska oko 40 tisuća tih kartica, pri čemu su i oni, kao i iz turističkog sektora, kazali da ove godine ne očekuju puno od tog projekta ni od poslodavaca koji trebaju uplatiti novac radnicima, a ni od sektora tj. pružatelja usluga, koji se svi, kao i radnici, bore s problemima u poslovanju zbog koronakrize.
“Zamjeramo nepostojanje opcije korištenja kartice online, na taj način čitav niz putničkih agencija koje su isključivo online ili koje preko svojih portala prodaju čitav niz aranžmana su u nepovoljnom položaju. smatramo da u doba digitalizacije kojem svi stremimo, kartica mora biti i online“, izjavio je za medije Hrvoje Bujas iz Udruge glas poduzetnika.
