Cronika

Predstavljen tiskani i mrežni katalog zbirke Muzej Vukovara u progonstvu

Gradski muzej Vukovar predstavio je u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti tiskani i mrežni katalog “Muzej Vukovara u progonstvu – donacije likovnih umjetnika, ustanova i pojedinaca 1992.-2018.”

Muzejska zbirka nastala je na inicijativu Bože Biškupića tijekom okupacije Vukovara, dok je Gradski muzej Vukovar djelovao u progonstvu u Zagrebu.

Obuhvaćenim umjetninama iz Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke, Poljske, Francuske i drugih zemalja, katalog daje uvid u vrijednost zbirke koja je rezultat velike solidarnosti i želje za očuvanjem hrvatske baštine.

Sudionici promocije podsjetili su na njeno nastajanje, od ideje do stalnog postava i obnove kompleksa dvorca Eltz i Gradskog muzeja Vukovar.

Sretan sam da sam doživio da je katalog predstavljen, ne samo u tiskanom, nego i u virtualnom izdanju koje je sjajno i vrsno napravljeno na najbolji mogući način“, rekao je Božo Biškupić, bivši ministar kulture i inicijator zbirke.

Prisjetio se osjećaja nemoći kada je bombardiran Vukovar, kako su vukovarski kustosi otišli iz grada kroz kukuruz, no ubrzo dobili i pomoć od zagrebačkih kolega.

Situacija je bila strašna, na svu sreću, Branka Šulc je odmah ponudila pomoć da se smjeste u Muzejskom dokumentacijskom centru, no kako tamo nije bilo dovoljno prostora zamolio sam suradnike iz Muzeja Mimara da pomognu što su odmah i napravili“, rekao je.

Biškupić je donirao i dio svoje zbirke grafičkih mapa i dosjetio se da bi se mogao osnovati Muzej Vukovara u progonstvu, kako bi kustosi imali što raditi, ali i “osjećaj da su ljudi, da negdje pripadaju.

Kaže da su se svi umjetnici odmah odazvali na njegov poziv i ponudili svoje najbolje radove, inozemni i hrvatski, institucije i pojedinci. “Zasad je 1831 rad u vukovarskom muzeju, no apeliram da se umjetnici koji nisu imali prilike i dalje odazovu, jer je to muzej svih Hrvata. Vukovar to u svakom slučaju zavređuje, zbog ljudi koji su stradali“, poručio je.

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture, ocijenila je kako je ta promocija možda i najljepša prigoda za veće okupljanje nakon stanke zbog krize.

Već su spomenuti mnogi koji su kroz sve te godine radili na tim projektima, a katalog je zaista najljepši hommage i zahvala svim tim pojedincima i institucijama“, dodala je.

Izrazila je zadovoljstvo što se digitalno izdanje kataloga promovira u godini kada se počelo s provedbom velikog i vrijednog projekta u Ministarstvu kulture, “e-Kultura – Digitalizacija kulturne baštine”, a vukovarska je jedna od zaokruženih zbirki koja će zasigurno u tom novom prostoru i kroz taj projekt dobiti dodatnu vrijednost.

Krug se zatvara s još jednom nedaćom koja nas zadesila, potresom, zbog kojega smo ponovno u situaciji kao 1991. i 1992. da popisujemo štete. Zagreb će trebati kompleksnu dugogodišnju obnovu, kulturna baština ovog grada jako je stradala i sva ona iskustva i znanja koja smo stekli u Vukovaru i drugim područjima će nam koristiti“, rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Dodala je kako se nada da će posjeti djece i školaraca koji odlaze u muzeje stvoriti trajnu vezu između svih građana Hrvatske i bogate kulturne baštine, biti podsjetnik na užas razaranja, ali i “neizmjernu hrabrost, vizionarstvo, snagu i stručnost koju smo kao zajednica pokazali da bismo obnovili tu kulturnu baštinu i ponovno je prezentirali na najbolji mogući način da svjedoči o bogatstvu hrvatske kulture.

Ružica Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar, rekla je da im je u danima progonstva najveću snagu dalo zajedništvo velikog broja ustanova koje su im pomogli.

Zbirka je dugo bila dostupna određenom krugu ljudi u Muzeju Mimara i drugim muzejima dok je putovala po Hrvatskoj, otvorenjem stalnog postava dobila je pravu snagu, a digitalizirani katalog je otvara prema svijetu“, ocijenila je, dodavši da se zajedništvo oko Vukovara i dalje širi, a umjetnost briše granice i spaja ljude.

Mrežni katalog na promociji je detaljno predstavio njegov urednik Goran Zlodi, ustvrdivši kako se njime zaokružuje projekt vukovarskog muzeja, nakon ostvaranja stalnog postava i tiskanog kataloga.

Njime se omogućuje dostupnost širem broju ljudi, želja nam je bila predstaviti povijest zbirke i okolnosti u kojima je nastajala“, istaknuo je.

Katalog je podijeljen u tri dijela – donacije hrvatskih umjetnika, donacije inozemnih umjetnika te donacije ustanova i pojedinaca, a bit će dostupan za razgledavanje na internetu.

Otvorenjem stalnog postava Zbirke u Gradskom muzeju Vukovar krajem svibnja 2018. obilježila se 70. godišnjica otvaranja prvog stalnog postava kao i 20. godišnjica povratka Muzeja na domicilnu adresu u dvorac Eltz.

Time je obilježen i završetak interdisciplinarnog projekta Vlade “Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol” kojeg je provodilo Ministarstvo kulture.

Exit mobile version