Još 2015. godine Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama postavljeni su temelji za globalni akcijski plan izbjegavanja opasnih klimatskih promjena postupnim smanjivanjem emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova
A upravo to je cilj EU projekta GECO2 koji među 8 partnera ima i 3 hrvatske županije. Jedan od partnera koji intenzivno radi na projektu ukupnog proračun 2.489.237 eura, od kojeg na nacionalno sufinanciranje otpada 373.385 eura, je i Javna ustanova Rera S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.
Inače, Javna ustanova Rera S.D. već je poznata po povlačenju brojnih EU projekata, te se kao takva svrstava u sam hrvatski vrh.
Posljedice klimatskih promjena
Već duže vrijeme posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta, a unatoč višegodišnjem ukazivanju na problem posljedice su sve veće. Očito je kako vremena za promjene koje će smanjiti klimatske promjene nema puno, te je provođenje projekta GECO2 od izuzetne važnosti.
Naime, svjedoci smo sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, koje se događaju u nekim regijama, dok se u drugima sve intenzivnije javljaju toplinski valovi i suše. Također, polarne ploče se tope i razina mora raste, a sva ta događanja očekuju se još intenzivnije u narednim desetljećima.
Sve su češći i šumski požari, a poplave donose i smanjenje kvalitete vode.
Utjecaj klimatskih promjena na Hrvatsku
Hrvatska je već duže vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena koje rezultiraju, među ostalim, i značajnim ekonomskim gubicima. Ekstremni vremenski uvjeti, kojih Hrvatska nije pošteđena, nanose najveću štetu upravo poljoprivrednom sektoru.
No, ne treba zaboraviti da klimatske promjene nanose štetu i kulturnom naslijeđu, kao i uslugama ekosustava, a posebno su važne i gospodarske grana turizma, šumarstva, ribarstva i energetike, jer uspješnost tih sektora u velikoj mjeri ovisi o klimatskim čimbenicima.
Sredozemni bazen označen je kao „vruća“ klimatska točka s posebno izraženim učincima klimatskim promjenama. Hrvatska, koja najvećim dijelom i spada u tu regiju, već osjeća posljedice klimatskih promjena, a njena se ranjivost ocjenjuje kao velika.
Posljedično, iznimna ranjivost gospodarstva na učinke klimatskih promjena negativno se može reflektirati i na ukupni društveni razvoj, posebice na ranjive skupine društva. Zato se društva koja na vrijeme ne počnu provoditi mjere prilagodbe mogu suočiti s katastrofalnim posljedicama za okoliš i gospodarstvo, a čime se ugrožava održivi razvoj društva.
Uzroci klimatskih promjena
Grupa naučnika i stručnjaka za klimatske promjene tvrdi kako su klimatske promjene uglavnom nastale zbog ljudskog djelovanja. Zbog toga se sve više raspravlja kako smanjiti ljudski utjecaj na klimu i kako se prilagoditi promjenama koje se već javljaju, te kako možemo predvidjeti buduće klimatske promjene.
Najveća zabrinutost zbog ljudskog djelovanja na klimu odnosi se na povećanu koncetraciju ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi, zbog potrošnje fosilnih goriva i sve većom količinom krutih čestica u zraku. Osim toga, sve više je zabrinutosti zbog ozonskih rupa, kao i sve većeg iskrčivanja šuma i povećanja obradivih površina, što isto utječe na klimatske faktore.
Poljoprivreda ključni sektor za smanjenje emisije ugljika
Sektor poljoprivrede izvor je emisija stakleničkih plinova koje izravno utječu na globalni problem klimatskih promjena, a primjerice 2012. godine on je doprinio s 12, 8% ukupnoj emisiji stakleničkih plinova u Hrvatskoj. Od mnogih stakleničkih plinova ugljikov dioksid (CO2) predstavlja jedan od najvažnijih spojeva koji utječu na procese globalnog zagrijavanja. Nepravilni i neodgovorni postupci u poljoprivredi poput prekomjerne obrade, nepravilne gnojidbe i spaljivanja posliježetvenih ostataka nerijetko dovode do gubitka organskog ugljika iz tla i povećanog emitiranja CO2 u atmosferu.
Tako je, razliku od većine ostalih ljudskih djelatnosti, poljoprivreda istovremeno i uzročnik i žrtva klimatskih promjena. Prema nekim predviđanjima, upravo je poljoprivreda sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. Već sada se procjenjuje kako od ekstremnih vremenskih prilika, posebice suše, štete u poljoprivredi iznose oko 1.3 milijare kuna na godinu.
Zašto projekt GECO2
Osim međunarodnih napora za smanjenje klimatskih promjena, zajednice diljem svijeta trebaju ojačati implementaciju inovativnih lokalnih politika koje bi bile usmjerena na ograničavanje emisija i usvajanje ekonomskih i društvenih sustava vezanih za klimatske promjene.
U ovom smislu, projektom GECO2 cilja se na jačanje potencijala poljoprivrednog sektora u Jadranskoj regiji, kako bi se doprinijelo smanjenju emisije ugljika u atmosferi, a istovremeno kroz bolje upravljanje tlom i ostatcima usjeva ostvario prihod implementacijom dobrovoljnog tržišta ugljika.
