Prema nekim procjenama poljoprivreda je upravo ta koja će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskim promjenama, zbog čega EU projekt GECO2 cilja na jačanje potencijala poljoprivrednog sektora u Jadranskoj regiji
U projektu GECO2 sudjeluje čak 15 talijanskih regija i 3 hrvatske županije, i to Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija. Nositelj projekta je ARPAE – Regionalna agencija za prevenciju, okoliš i energiju Emila Romagna, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji za projektne aktivnosti zadužena Javna ustanova Rera S.D. za koordinaciju i razvoj SDŽ.
Zašto projekt GECO2)
Kako je upravo poljoprivreda ključni sektor za smanjenje emisije ugljika (CO2) zbog načina obrade zemlje i stakleničkih plinova, EU projekt GECO2 cilja na jačanje potencijala poljoprivrednog sektora u Jadranskoj regiji. Naime, provedbom navedenog projekta će se uspostaviti inovativni međuregionalni sustav kojim će se poboljšati praćenje klimatskih promjena, a prije svega radi se na uvođenju eksperimentalne eko-prihvatljive poljoprivredne prakse i uspostave dobrovoljnog tržišta ugljika.
Prije svega to bi značilo bolju eko-prihvatljivu iskoristivost tla koja bi donijela i nove okolišno prihvatljive proizvode, a time bi se umanjili i rizici klimatskih promjena.
Projektom GECO2, osim podupiranja uvođenja održivih poljoprivrednih praksi, doprinijeti će se i jačanju suradnje na međusobnu korist poljoprivrednih, industrijskih i uslužnih tvrtki s okolišnog i ekonomskog gledišta.
Kako klimatske promjene utječu na poljoprivredu u Hrvatskoj
Najveći problemi hrvatske poljoprivrede su suša i visoke temperature, koje su sve češće. Hrvatsko poljoprivredno tlo pokazuje sve veći manjak vode, dok usjevi sve više trpe toplinske stresove.
Visoke temperature i rizike od ljetne suše, naročito trpi poljoprivreda na središnjem dijelu jadranske obale, te na otocima. Primjerice, od 2000-te do 2009.godine Hrvatska je imala tri sušne godine u kojima je većina županija proglasila stanje elementarne nepogode.
Provođenjem projekta GECO2 poljoprivreda bi trebala postati puno manji pokretač klimatskih promjena, ali i imati manje posljedica.
Rezultati koji se očekuju od EU projekta GECO2
Uspostavom i testiranjem dobrovoljnog tržišta ugljika, stvorenog za kompenziranje šteta nastalih emisijama stakleničkih plinova, GECO2 se fokusira na revalorizaciju poljoprivrednog sektora i promociju neutralnosti u industrijskom i uslužnom sektoru.
Upravo stoga se poljoprivredni klasteri, kao i sami poljoprivrednici biraju na svakom području implementacije projekta, a kako bi se testirale mjere smanjenja, adaptacije i odvajanja CO2 s ciljem povećanja njegovog skladištenja u tlu.
Protokole uzgajanja i zajedničku metodologiju evaluacije i vrednovanja uskladištenog CO2 u tlu definiraju znanstvene smjernice. A ono što je posebno važno je da će svaki odabrani poljoprivrednik dobiti podršku pri mjerenju uskladištenog ugljika i i ugljičnih kredita prikupljenih ovim načinom obrade tla.
Emiteri – poput industrijskih i uslužnih tvrtki će se poticati na kupnju ugljičnih kredita prikupljenih od poljoprivrednika, a u svrhu smanjenja vlastite emisije ugljika i kako bi se dostigao “Nulti nivo emisije“, barem za njihove proizvode i usluge.
VEZANO:
Jačanje zelenog marketinga
Kao dokaz sudjelovanja u smanjenju emisije stakleničkih plinova projekt GECO2 će sudionicima dodijeliti “CO2 free” logo, a čime bi se ojačala komponenta zelenog marketinga.
Uparivanje ponude i potražnje ugljičnih kredita moglo bi predstavljati pobjedničku formulu za sve sudionike ciklusa: poljoprivrednike, zemljoposjednike, tvrtke, javnu upravu, građane i okoliš u cjelini.
I na kraju, kroz kreiranje Regionalnog opseratorija za klimatske promjene, koji će prikupljati podatke koji se tiču otpornosti, emisija i pohrane stakleničkih plinova, projekt GECO2 će poboljšati regionalne nadzorne kapacitete kao i razumijevanje kimatskih promjena u Jadranskoj regiji na lokalnoj razini, preferirajući uvođenje inovativnih politika i tehnika za prilagodbu i smanjenje klimatskih promjena.
