Predsjednik Republike Zoran Milanović donio je odluku o izborima za novi saziv Hrvatskog sabora 5. srpnja. Odluka stupa na snagu 2.lipnja, a kako će se izbori provesti odredit će DIP i HZJZ zbog situacije s koronavirusom.
Parlamentarni izbori za 10. saborski saziv od neovisnosti, u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 5. srpnja, a u inozemstvu, u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima, u subotu, 4. i u nedjelju, 5. srpnja.
Odluka stupa na snagu 2.lipnja
Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor stupa na snagu 2. lipnja, što znači da dan kasnije počinju teći izborni rokovi, među kojima i rok od 14 dana u kojemu političke stranke, neovisne liste i kandidati, moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predati svoje liste.
Povjerenstvo zatim ima rok od 48 sati da objaviti zbirnu listu pravovaljanih listi i kandidatura, čime će krenuti službena izborna promidžba.
DIP i HZJZ definirat će održavanje izbora zbog koronavirusa
Iako Hrvatska dnevno bilježi malo oboljelih od koronavirusa i ima dobre epidemiološke prilike, srpanjski će izbori zbog epidemije biti provedeni na ponešto drugačiji način od svih dosadašnjih. Na koji, definirat će Državno izborno povjerenstvo (DIP) sa Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.
Bira se 151 saborski zastupnik
U Hrvatski sabor birat će se 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri će birati ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici koju čini cijela država.
Zastupnike će moći birati i za njih biti birani hrvatski državljani s navršenih 18 godina.
Liste grupe birača moraju prikupiti 500 potpisa u izbornoj jedinici
Kako bi bili u prilici da budu izabrani, njihova se imena moraju naći na listama koje mogu predložiti registrirane političke stranke ili koalicije, te birači, a tada govorimo o neovisnim, odnosno listama grupe birača.
Takve liste, da bi bile pravovaljane, moraju prikupiti najmanje 500 potpisa birača u izbornoj jedinici u kojoj se natječu. Političke stranke u tom su pogledu u prednosti, ne moraju prikupljati potpise.
Predlagatelji izbornih lista dužni su voditi računa da žene i muškarci budu uravnoteženo zastupljeni, na listi treba biti najmanje 40 posto pripadnika oba spola. Ako to ne bude, listu to neće diskvalificirati, ali njenom predlagatelju prijeti kazna od 50 tisuća kuna.
Po izbornoj jedinici 1,5 milijun kuna
Za sve koji se spremaju na parlamentarne izbore važno je znati da su troškovi kampanje zadani. Po listi, odnosno kandidatu, ne smiju prijeći milijun i pol kuna u izbornoj jedinici. Stranka koja izlazi na izbore u svih deset jedinica u Hrvatskoj moći će potrošiti 15 milijuna kuna.
Preferencijskim glasovima prednost na listi
Skori izbori za Sabor bit će treći na kojima će birači moći koristiti preferencijski glas, dakle zaokružiti ime kandidata kojemu daju prednost na listi i tako mu omogućiti da ‘preskoči’ kandidate koje su predlagatelji stavili ispred njega.
Na izborima za Hrvatski sabor, u rujnu 2016., za 151 zastupničko mjesto natjecalo se oko 2. 500 kandidata. U 11 jedinica istaknuto je 177 listi, u 12., manjinskoj natjecalo se 29 kandidata. Izbore je nadziralo 12 tisuća promatrača, provodilo oko 80 tisuća ljudi u biračkim odborima i izbornim povjerenstvima.
