Nakon što je Ustavni sud, privremenu zabranu rada nedjeljom Naionalnog stožera proglasio protuustavnom, HDZ i njegova vlada kreću u provedbu neradne nedjelje. Je li u pitanju obrana Nacionalnog stožera kojem bi sada mogle zaprijetiti tužbe ili realizacija predizbornog obećanja? Iz udruga upozoravaju na 15 tisuća otkaza i postavljaju pitanje drugih djelatnosti koje također rade nedjeljom.
Što se tiče neradne nedjelje, politički stav HDZ-ove vlade nije se promijenio, želimo da nedjelja bude neradna. Pripremamo zakon kojim će se regulirati rad nedjeljom, vodeći računa o balansu između rada, odmora i provođenja vremena u krugu obitelji i najbližih“, rekao je za Index vladin glasnogovornik Marko Milić.
Prijedlog i 14 neradnih nedjelja
Nije poznato hoće li vlada ostati kod prijedloga o 14 neradnih nedjelja, pri čemu bi poslodavci odlučivali koje će to nedjelje biti, no, iz resornih ministarstava najavljuju razgovore sa sindikatima i poslodavcima kako bi se definirao konkretan broj neradnih nedjelja.
Ustavni sud dva puta ukidao zabrane, a odluku Stožera proglasio neustavnom
Premda je Vlada već ranije pokušala nametnuti zabranu rada nedjeljom, Ustavni sud je dva puta ukidao zabrane rada nedjeljom koje su bile definirane zakonom o trgovini, kao što je i nedavnu privremenu zabranu koju je donio Stožer proglasio neustavnom.
Prakse zemalja u okruženju
Praksa rada nedjeljom i u zemljama u okruženju Hrvatske, razlikuje se od države do države. Rad trgovina nedjeljom dopušten je, prema podacima HGK, u Italiji i Sloveniji, a posebice talijansko radno vrijeme trgovina nije ograničeno, ni tijekom tjedna, ni tijekom vikenda, što uključuje i nedjelju. To je pitanje, kako kažu u HGK, ostavljeno na odluku regijama. No, u Italiji je ograničena prodaja alkoholnih pića, a ona se ne smiju prodavati od 22 do šest sati ni na benzinskim postajama.
U Sloveniji 6,05 eura po satu za rad nedjeljom
Prepreku slovenskim trgovcima predstavlja kolektivni ugovor koji su sindikati u srpnju 2018. godine sklopili s poslodavcima, a prema kojem rad nedjeljom treba platiti dvostruko više od rada ostalim danima, pri čemu naknada za rad nedjeljom ne može biti manja od 6,05 eura po satu u bruto iznosu. Uz to, radnik može raditi najviše 20 nedjelja u godini i najviše dvije nedjelje u mjesecu. Rad blagdanima još je skuplji od rada nedjeljom, a radnik ne smije raditi sve blagdane u godini.
Spominjani austrijski model
S obizorm da je Hrvatska sklona preuzimaju rješenja iz drugih zemalja, posebno onih razvijenijih, samo je pitanje koji će joj model biti najprihvatljiviji, a sve češće se spominje austrijski po kojem se nedjeljom uopće ne radi. No životni standard u Austriji daleko je od onog u Hrvatskoj pa je i nemali broj onih koji upravo u tu zemlju odlaze na rad za koji su tamo daleko bolje plaćeni i cijenjeniji.
Ukidanjem radne nedjelje bez posla 10 do 15 tisuća ljudi
“U Hrvatskoj će bez posla ostati 10 tisuća ljudi samo zbog zabrane rada nedjeljom. Procjena je to ljudi koji upravljaju trgovinama, a na koje se odnosi ovaj prijedlog zakona, da imamo oko 90.000 ljudi zaposlenih u trgovinama. Jedan dan u tjednu je 15% svih radnih dana, za toliko će se smanjiti broj radnog vremena. U istoj mjeri smanjit će se potreba za radnicima i tim izračunom dobijate između 10 i 15 tisuća ljudi“, upozorio je Davor Huić iz udruge Lipa gostujući ranije u jednoj od emisija HRT-a.
Najugroženije žene iznad 50 godina
Dodao je i kako bi sindikati trebali štititi interese radnika, a kako u biti zagovaraju mjeru koja će štetiti ljudima. Najugroženije će, upozorio je, biti zaposlene žene iznad 50 godina, za koje se postavlja pitanje kako će se kasnije, u vrijeme krize i rasta nezaposlenosti, ponovno zaposliti.
Što s drugim djelatnostima koje rade nedjeljom?
“U Hrvatskoj velika većina ljudi misli da, kada pričamo o pravu jednog slobodnog dana, ljudi u trgovini rade sedam dana u tjednu. To nije točno, smjene rade kao i u svim drugim djelatnostima, samo koji put rade i nedjeljom“, podsjetio je Huić i zapitao se što s drugim djelatnostima koje rade nedjeljom.
