Tri nove vrste podzemnih pauka iz Hrvatske i Italije opisao je tim međunarodnih specijalista, a jedna, malo veća od tri milimetra, ih je toliko dojmila svojom „robusnošću“ da su joj dali ime najpoznatijeg „razbijača“ u hrvatskoj povijesti – Mate Parlova.
Opis vrsta koje pripadaju rodu pauka Harpactea objavljen je u nedavnom broju međunarodnog znanstvenog časopisa Systematics and Biodiversity, od kojih jedna vrsta potječe iz špilje u sjeveroistočnim talijanskim Alpama, a dvije iz nekoliko pećina na Biokovu.
Određeno 250 godina postojanja
Autori članka, Leonardo Platania sa Sveučilišta Pompeu Fabraiz Barcelone, Miquel Arnedo sa Sveučilišta Barcelona i Martina Pavlek s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, temeljito su analizirali postojeće vrste i doveli u pitanje određenje 250 godina poznate skupine.
Pauk Salvatoreova harpaktea (Harpactea salvatorei) pronađen je u pećini Grotta della vecchia diga u talijanskoj općini Barcis. Oklop mu je dugačak 2.95 mm, a ime je dobio po ocu jednog od autora.
Ime autora prve hrvatske zbirke pauka
Drugi, Daminijeva harpaktea (Harpactea damini) nađen je u jedva nešto dužoj od sto metara Jujnovića pećini na Biokovu. Iz te male pećine pošle je godine također opisan jedan novi kukac. Oklop mužjaka nove vrste dugačak je 2.05 mm, a oklop ženke 3 milimetra. Dobila je ime po prvom hrvatskom stručnjaku za pauke Narcisu Daminu (1845–1905) koji je objavio prvi popis pauka Hrvatske i prikupio najveću zbirku pauka koja postoji u Hrvatskoj.
Treća vrsta opisana je je iz 363 metara duboke posve vertikalne jame Biokovka. Oklop mužjaka dugačak je čak 3,28 milimetra i „lako je prepoznatljiv po robusnim pedipalpima s ‘napuhanim’ segmenima“, kaže se u tekstu.
Robusnost posjetila na Parlova
Ta je robusnost podsjetila autore na hrvatskog boksača Matu Parlova (1948–2008), europskog i svjetskog prvaka te zlatnog olimpijca. Premda je karijeru proveo u Puli, podrijetlom iz imotskih Ričica podno Biokova na kojem su pronađeni pauci.
U dinarskom kršu svake godine se otkrije niz novih vrsta
Dinarski krš je područje s najizraženijim podzemnim biodiverzitetom u svijetu. Svake godine ondje se otkrije niz novih vrsta. Svojom sićušnosti znatno manje privlače pažnju javnosti od krupnih, opasnih ili egzotičnih životinja. Smatralo se da kukci čine polovicu svih životinjskih vrsta na zemlji. Neki stručnjaci smatraju se taj dio penje čak na 80 posto.