Migrantska kriza uzdrmala je temelje Schengenskog sporazuma i zaprijetila njegovim urušavanje, a sada se kao nova opasnost pojavilo i zatvaranje granica uslijed zaraze od koronavirusa, čime je ponovo doveden u pitanje opstanak europske slobodne zone
Zbog koronavirusa ograničena je zona slobodnog kretanja unutar Schengena, što predstavlja opasnost za daljnji opstanak Europske unije jer se upravo na tome zasnivalo njeno djelovanje, upozorio je jučer u razgovoru s drugim čelnicima država, francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Schenenski prostor, područje slobodnog kretanja ljudi i roba
Schengenski prostor, jedna od najkonkretnijih tekovina Europske unije, područje je slobodnog kretanja ljudi i roba, unutar kojeg su ukinute kontrole granica za sve putnike, osim u izvanrednim okolnostima. Njime je obuhvaćeno 26 zemalja, od kojih su 22 zemlje Europske unije i četiri zemlje nečlanice – Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn. Od zemalja Europske unije, uz Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, članice Schengena nisu ni Cipar, Irska i Velika Britanija, koja je izašla iz Europske unije. U Schengenskom zoni je oko 400 milijuna ljudi.
Migranstka kriza uzdrmala temelje Schengena
Migrantska kriza uzdrmala je temelje Schengenskog sporazuma i zaprijetila njegovim urušavanje, a sada se kao nova opasnost pojavilo i zatvaranje granica uslijed zaraze od koronavirusa.
Stoga je Macron pozvao na solidarnost jer je u pitanju sam opstanak najvećeg europskog projekta, ustvrdivši da postoji velik “rizik od smrti Schengena”.
Schengenski sporazum ovog tjedna je 25. godišnjicu obilježio praznim i zatvorenim granicama diljem Europe.
