Ustaljeni prihodi od preko 28 milijardi kuna u gospodarstvu, bili su dobra razvojna podloga. Međutim zatvaranje gospodarstva i korona kriza, sa sobom su donijeli i negativne posljedice koje sada nakon 6 do 8 mjeseci, pokazuju “svoje lice”. Ipak osječko-baranjsko gospodarstvo ostalo je u vrhu prvih pet hrvatskih županija, kaže Zoran Kovačević, predsjednik Županijske komore Osijek.
Već krajem prošle godine bili su vidljivi neki problemi vezani za Brexit i odnose Kine i SAD-a, što je već na neki način limitiralo buduća dva kvartala u 2020. godini, bez procjene da će nas zadesiti ova kriza koja je nastala pojavom koronavirusa, dodaje Kovačević.
Ističe i kako su ipak godinu započeli s jednim kapitalom koji je bio dobitaški, ustaljenim prihodima od preko 28 milijardi, što je bila dobra podloga da godina bude razvojna. Međutim zatvaranje gospodarstva i kriza kojoj je teško procijeniti i njeno trajanje, sa sobom je donijelo i negativne posljedice koje sada nakon 6 do 8 mjeseci, pokazuju “svoje lice”.
Od početka korona krize 260 zatvorenih i 210 otvorenih tvrtki
“Imali smo jedan trend u zadnje tri godine gdje smo gotovo na razini godine bilježili po 500 novoregistriranih tvrtki što je dovelo do 6 tisuća tvrtki na području Osječko-baranjske županije, vezano za obveznike poreza na dobit. Međutim, od ožujka do kolovoza imamo 260 zatvorenih i 210 otvorenih, što je negativan rezultat od 50 posto i to je jedan od najproblematičnijih podataka koji su imali razvojnu komponentu“, kaže predsjednik Gospodarskog vijeća Županijske komore Osijek.
Nezaposlenih 2 tisuće više
Sve to je dovelo i do poremećaja na tržištu rada. Prema procjenama komore u siječnji i veljači, vezano uz sezonske radove u turizmu i poljoprivredi, računalo se na oko 90 tisuća zaposlenih i negdje između 14 i 15 tisuća nezaposlenih, a u ovom trenutku je 88 000 zaposlenih i oko 17 tisuća nezaposlenih.
“Dakle imamo problem sa oko 2 tisuće radno aktivnog stanovništva i to je ozbiljan utjecaj na tržište rada s obzirom na ove okolnosti i upitno jenjavanje kovid krize. Procjene su da će tijekom zimskih mjeseci te brojke rasti i ti brojevi zaposlenih i nezaposlenih će ići u obrnutom smjeru i imati negativne efekte“, dodaje Kovačević.
Izbjegnuta insolventnost
“Najviše smo strahovali od insolventnosti, odnosno nelikvidnosti našeg sustava, a zapravo se pokazalo da osječko-baranjsko gospodarstvo korektno stoji u onom smislu da nije došlo do oscilacija”, kaže Kovačević ističući kako su tome uveliko doprinijele mjere Vlade RH kroz kredite i potpore za zadržavanje radnih mjesta.
Kovačević napominje kako je posebno dobro što se nije poremetila struktura gospodarstva jer uvijek postoji bojazan da kapital prepoznaje takve krizne situacije i počne klizanje prema određenom sektoru, bez obzira na određene gubitke koji su već sad vidljivi.
Ni jedan veliki sustav nije zaustavio proizvodnju
“I dalje ćemo zadržati tu strukturu kojom će prednjačiti prerađivačka industrija sa svojim ukupnim prihodom, a slijede ju poljoprivreda, trgovina, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje. Uz manje oscilacije postotak dva u ukupnom prihodu, kliznuti će prema dvoznamenkastom broju od 10 do 11 posto, čime možemo biti zadovoljni s obzirom na okolnosti, ali ćemo zadržati kompletnu strukturu. Ono što je najbitnije je da ni jedan veliki ozbiljan sustav ne pokazuje neke dramatične efekte krize u smislu zaustavljanja proizvodnje, gašenja i to je nešto što nas drži optimističnima. Naravno da će sve biti limitirano sa svim onim što se dešava u okruženju s obzirom na činjenicu da sa zemljama koje su još više pogađene poput Italije, Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Srbije, BiH i inače imamo vanjskotrgovinske aktivnosti“, kaže.
Domaća industrija bi mogla profitirati
Usprkos pojačanom izvozu i dobrom suficitu, odnosno pozitivnom financijskom efektu, u Županijskoj komori Osijek svjesni su kako će doći do određenog smanjivanja, ali ne u velikoj mjeri ukoliko se kriza ne nastavi na dulji rok. “Gajimo optimizam da ćemo unatoč otežanom poslovanju i izvozu zadržati tu strukturu gospodarstva, prihoda, pa i neke pozitivne financijske efekte“, kaže Kovačević.
Ističe kako je dobro i znakovito što poljoprivreda zadržava status pozitivnog sektora, a s obzirom na određene rezulate u ratarskoj proizvodnji i dalje će činiti više od četvrtine osječko-baranjskog gospodarstva. Na nju se veže prehrambena industrija, pa i robe široke potrošnje čiji je uvoz sada smanjen, pa na tome može profitirati domaća industrija.
Dojam kako je riječ o siromašnijoj županiji
S obirom na ekonomske pokazatelje na razini Republike Hrvatske, Osječko-baranjska županija nalazi se na 4. ili 5, mjestu, a u određenim gospodarskim sektorima ide i značajno gore, iako je dojam u javnosti da se radi o jednoj od siromašnijih županija.
“Možda je malo ispolitizirano ili se stvorilo opće mišljenje na osnovu nekih neodgovornih izjava pa se Osječko-baranjska županija svrstava u neke problematičnije. Naprotiv, ukupan prihod od 28 milijardi i više kuna, zaista ju svrstava u prvih 5 županija u zemlji. Postoje veliki sustavi koji drže 60 posto našeg gospodarstva, koji su dovoljno etablirani, dovoljno snažni koji su ta poluga razvoja, a uz to imamo i porast malih tvrtki iz godine u godinu. Ukoliko eliminiramo ove efekte ovih pola godine krizne situacije, nadamo se da ćemo zadržati taj svoj status, koji u tim uvjetima neće bitno oscilirati, smatra Kovačević.
Gorak okus u usporedbi sa Zagrebom
Kovačević potvrđuje kako postoje neki elementi ukoliko se vrši usporedba sa Zagrebom, u smislu netto plaće što pomalo ostavlja gorak okus za širu javnost. No, smatra kako je to onaj efekt “na prvu” kada se govori o plaći većoj oko 15 posto u odnosu na slavonski prosjek.
“Onda to eliminira sve one dobre efekte koji postoje u gospodastvu poput porasta ukupnog prihoda, uspješnog povratka na predkriznu razinu 2008. godine, izvoznu orijentiranost, oko 2 milijarde suficita, pozitivne brojke na tržištu rada. Sve su to pokazatelji koji odišu stabilnošću, to je priča koja definitivno ima svoju budućnost. Perađivačka industrija, koju nosi prehrambena, a slijedi ju papirna, kemijska, industrija strojeva, namještaja, sve je to jedna struktura koja postoji dobrih 10 do 15 godina. I prošle godine prerađivačka industrija imala je svojih 4 do 5 industrija koje su činile jedan uzlazni trend. Naravno da su pojedine grane usko vezane uz međunarodna tržišta i sigurno da nekakva oscilacija na tržišti papira, kemije ili šećera, onda proizvodi određene ekscese i to na neki način limitira. Ali gledajući unazad nekoliko godina tih 4-5 industrija čine 80 posto ukupne prerađivačke industrije i one su stalne,” zaključuje Kovačević.
