Potražnja lijekova puno je veća od ponude, pa cvjeta distribucija opasnih lažnih lijekova namijenjenih ‘liječenju’ koronavirusa, upozorava WHO. Sirovina za proizvodnju lijekova sa 100, skočila na 1150 dolara po kilogramu.
Korištenje takvih lijekova može imati ozbiljne i teške nuspojave, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija, a jedan znanstvenik kaže da bi “zbog lažnih lijekova na tržištu mogli imati paralelnu pandemiju“, donosi BBC.
Zaplijena opasnih lijekova vrijednosti 14 milijuna dolara
Od kad je proglašena pandemija koronavirusa, Interpolova jedinica za borbu protiv globalnoga farmaceutskog kriminala, u samo tjedan dana obavila je 121 uhićenje u 90 zemalja i pri tome zaplijenila opasnih lijekova u vrijednosti od preko 14 milijuna dolara.
Od Malezije do Mozambika, policija je konfiscirala više desetaka tisuća lažnih maski za lice i lažnih lijekova. Distributeri tvrde da mnogi među njima mogu “izliječiti” zarazu koronavirusom.
Lažna medicinska roba, na tržištu i do 30 milijardi dolara
Prema podacima WHO-a, lažna medicinska roba, poput kontaminiranih lijekova, onih koji sadrže pogrešan ili nemaju aktivnog sastojka, ili im je istekao rok trajanja, u zemljama s niskim i srednjim primanjima vrijedi više od 30 milijarda dolara.
Prema riječima Pernette Bourdillion Esteve, iz tima WHO-a koji se bavi falsificiranim medicinskim proizvodima, u najboljem slučaju lažni lijekovi vjerojatno neće izliječiti bolest kojoj su namijenjeni i neće imati nikakvih posljedica, ali u onom najgorem mogu nanijeti štetu zdravlju zbog toksičnih sastojaka.”
Pucaju lanci opkrbe
Globalna farmaceutska industrija vrijedi više od bilijun dolara. Golemi lanci opskrbe protežu se od ključnih proizvođača u Kini i Indiji, preko skladišta za pakiranja u Europi, Južnoj Americi ili Aziji, do distributera koji lijekove šalju u svaku zemlju svijeta.
“Kako se svijet sve više zatvara, lanac snabdijevanja već pomalo puca,”kaže Esteve.
Farmaceutske tvrtke iz Indije već sada rade s 50 posto kapaciteta, a s obzirom da s 20 posto sudjeluju u opskrbi svih osnovnih lijekova za Afriku, tamošnje države će biti posebno pogođene novonastalim stanjem.
Afrika bez lijekova za malariju
“Lijekova nam već ponestaje i mi ih nastojimo nadomjestiti, a zapravo smo nemoćni jer je vrlo teško doći do novih zaliha…, osobito lijekova poput antibiotika i onih za liječenje malarije,” kaže Ephraim Phiri, ljekarnik u zambijskoj Lusaki.
Situaciju dodatno pogoršava poskupljenje sirovine za izradu tableta.
Jedan pakistanski proizvođač lijekova navodi kako je ranije sirovine za antimalarijski lijek hidroklorokin nabavljao za oko 100 američkih dolara po kilogramu, no danas se cijena povećala na čak 1150 američkih dolara po kilogramu.
A problem uz smanjenu proizvodnju predstavlja i povećanje potražnje jer ljudi u cijelom svijetu panično stvaraju zalihe osnovnih lijekova, što pogoduje prodaji lažnih lijekova.
Potražnja za klorokinom i hidroksiklorokinom drastično povećana
Trenutačno je na udaru globalna opskrba lijekovima protiv malarije, nakon što je američki predsjednik Donald Trump spomenuo potencijal klorokina i srodnog mu derivata hidroksiklorokina u liječenju koronavirusa.
Premda nema čvrstog dokaza po kojemu su ti lijekovi uspješni u liječenju virusa koji uzrokuje covid-19,povećala se potražnja pa su već sada u opticaju velike količine lažnog klorokina u Demokratskoj Republici Kongu i u Kamerunu.
Antimalarijski klorokin s 40 skočio na 250 dolara po kutiji
Uobičajena cijena antimalarijskog lijeka klorokina u kutiji od po 1000 tableta četrdesetak dolara, a lokalni farmaceuti u DR Kongu sada ga prodaju i po 250 američkih dolara.
Prema mišljenju profesora Paula Newtona, stručnjaka za lažne lijekove sa Sveučilišta Oxford, distribucija lažnih i opasnih lijekova samo će se povećavati, ako vlade globalno ne nastupe jedinstveno.
“Prijeti nam opasnost od paralelne pandemije – one nekvalitetnih i falsificiranih proizvoda, ako se svi ne angažiramo na globalnome koordiniranom planu. U protivnom će korist od moderne medicine biti u potpunosti izgubljena,”upozorio je.