Prema neslužbenim rezultatima izbora Hrvatsku će u Europskom parlamentu predstavljati po četiri zastupnika iz HDZ-a i SDP-a, te po jedan zastupnik liste Hrvatskih suverenista, Mislav Kolakušić, jedan zastupnik Živog zida i Amsterdamske koalicije.
Ispred HDZ-a u Europskom parlamentu bi trebali sjediti Karlo Ressler, Dubravka Šuica, Tomislav Sokol i Željana Zovko.
SDP će predstavljati Biljana Borzan, Tonino Picula, Predrag Fred Matić i Romana Jerković.
Ispred Hrvatskih suverenista u Europski parlament ući će Ruža Tomašić. Mislav Kolakušić osvojio je mandat na svojoj listi, dok je za Živi zid mandat osvojio Ivan Vilibor Sinčić, a Amsterdamsku koaliciju predstavljati će u EU parlamentu Valter Flego.
Prema neslužbenim podacima Državnog izbornog povjerenstva u ponedjeljak u 1 sat HDZ je osvojio 22,71 posto, SDP 18,71 posto, Suverenisti 8,51 posto, Mislav Kolakušić 7,89 posto, Živi zid 5,66 posto, a Amsterdamska koalicija 5,20 posto.
DIP je do 1 sat obradio 99,72 posto biračkih mjesta. (Izvor: Hina)
Tko je najveći gubitnik?
Najvećim gubitnikom slobodno možemo nazvati HDZ, što je i bilo logično odmicanjem od desnog centra. Naime, HDZ je od samog početka imao umjereni desni dio, koji je vukao stranku, za koju je poznato kako je velika mašinerija. Upravo taj umjereni desni dio stranke izvukao je stranku u vrijeme velikih kriza, Fimi medie, pa i vremena kada je stranka bila osuđena.
HDZ dr. Franje Tuđmana
HDZ dr. Franje Tuđmana bila je prvenstveno konzervativna i domoljubna stranka, u kojoj je prvi čovjek, dr. Franjo Tuđman, diplomatski brodio među zahtjevima drugih država. Pružio je ruku pomirenja i onima koji su pripadali UDBI, članovima manjina, pa čak i onima koji su činili zločine. Je li to bilo dobro, pokazalo je vrijeme u kojem je danas Hrvatska podijeljena više no ikada. Prvi hrvatski predsjednik nije htio kopirati ono što su raspadom komunizma napravile druge komunističke države, kao što je primjerice Poljska, htio je zajedništvo i pomirenje. Upravo zato je u HDZ-u, na čijem je čelu bio, mogla surađivati i umjerena desnica, ali i oni okrenuti centru.
Po čemu se razlikovao bivši predsjednik Tuđman, od svojih nasljednika na mjestu predsjednika HDZ-a?
Dr. Franjo Tuđman razlikovao se od ostalih nasljednika na mjestu predsjednika stranke, po tome što je bio siguran u sebe, imao dovoljno spoznaje o svojoj snazi i nije morao naglašavati “moja stranka” i “moja vlada”. Svojom pojavom i gardom izazivao je poštovanje, a što je vjerojatno stekao tijekom vremena kada je bio general.
Tuđman je bio sklon saslušati sve svoje savjetnike i čuti što se događa na terenu, u narodu. Njegovi nasljednici su se više okrenuli manipulaciji naroda, koji je to shvatio i počeo kažnjavati, počevši već s izlaznošću na izbore, koja se drastično smanjila.
Primjerice, bivši premijer Ivo Sanader masno je platio PR-a da mu stvori imidž za narod koji, iako je izašao iz komunizma, još uvijek treba čvrstu ruku. Koristio je izdašno sve svoje adute, izgled, dobru retoriku, obrazovanje, znanje jezika, no u isto vrijeme državu je smatrao svojom, poput svog doma i u tome smjeru donosio odlluke, pa i one financijske. Ipak, unatoč svemu, znao je da treba dati prostora umjerenoj desnoj struji, koja je potpuno živnula u kratko vrijeme Tomislava Karamarka.
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, dolaskom na vlast odlučio je slijediti zahtjeve Brisela i najveću stranku okrenuti potpuno centru. Kao premijer izabrao je ljude, koji do tada nisu bili vidljivi u HDZ-u, a koji ga u potpunosti slijede. I iako sve više izlaze afere njegovih ministara, premijer Plenković se apsolutno ne zamara mišljenjem svog biračkog tijela. A biračko tijelo HDZ-a je bilo u većini iz naroda, a većim dijelom činili su ga manje obrazovani stanovnici ruralnih sredina, te sredina koje je poharao Domovinski rat. Tako se primjerice zna da su Vinkovci jedna od utvda HDZ-a, no zaboravlja se da su Vinkovčani i u vrijeme bivše Jugoslavije spadali u gradove gdje je hrvatstvo bilo jako važno. Drugim riječima, za narod je HDZ stranka koja je domoljubna i umjereno desna.
Plenković bi po tome trebao stati i jasno vidjeti koje je to njegovo biračko tijelo. No, pri tome ne bi trebao zaboraviti da HDZ nije njegova stranka, već stranka kojoj je trenutno na čelu, te da je u toj stranci i umjerena desna struja koja je nosila veliki broj glasova. Zaokretanjem stranke u centar, izgubio je i glasove članova HDZ-a i njihovih obitelji, a posebice glasača koji su razočarani ovim zaokretom.
Jednostavno rečeno, HDZ je najveći gubitnik ovih izbora, unatoč tome što je imao najveći postotak, a ovaj neuspjeh mogao bi realno dovesti i do gubitka sljedećih parlamentarnih izbora.
Je li SDP dobitnik ovih izbora?
SDP je ovim izborima pokazao da građani nisu prihvatili male političke stranke lijeve opcije, a tada im je preostalo glasovati samo za SDP. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić, nikako nije shvatio da je predsjednik kojega većina stranke ne prihvaća, no pitanje je što se krije iza činjenice da ga članstvo, koje se osipa, ne može maknuti.
Ako usporedimo, to se isto događa i s HSS-om, gdje je Krešo Beljak rastjerao članstvo i koliko god brojniji oni koji ga neće, ne mogu ga maknuti. Treba se zapitati što je pozadina predsjednikovanja ove dvojice predsjednika kojeg članstvo neće, a oni ipak ostaju.
SDP će, sudeći prema ovim izborima zasigurno dobiti glasove svih birača lijeve orjentacije, jednostavno zato jer je to biračko tijelo koje traži sigurnost u velikim strankama.
Tko su zaista dobitnici izbora za EU parlament?
Najveći dobitnik je zasigurno Ruža Tomašić, koja ima najveći broj preferencijalnih glasova, a što pokazuje potrebu za desnom opcijom. Ne smijemo, također zaboraviti, da je Tomašić obavila i dobar posao u prošlom sazivu EU parlamenta, a njen poziv desnim strankama na ujedinjenje, ukoliko uspije, donijeti će zasigurno uspjeh na parlamentarnim izborima. Naime, birači desne opcije drugačiji su od onih lijeve opcije, oni slijede ideale i kažnjavaju zanemarivanje onoga što smatraju svojim svetinjama.
Najveći dobitnik ipak Mislava Kolakušić
Najveći dobitnik je ipak bivši sudac Mislav Kolakušić, koji je po preferencijalnim glasovima odmah iza Ruže Tomašić, a kampanju skoro da i nije vodio. Naime, sve vezano za njegovu kampanju bilo je na društvenim mrežama. Kolakušić, je naime samo ubrao vrhnje koje je zaslužio onim što je činio za vrijeme dok je bio sudac. No, Kolakušić ne smije zaboraviti da je njegov glavni adut kod birača bio ovršni zakon, o kojem zapravo i neće imati nekog prostora u EU parlamentu.
Na koji će način Kolakušić opravdati povjerenje svojih birača i pripremiti se za parlamentarne izbore u kojima najavljuje da ne želi biti premijer, već ministar pravosuđa, tek ćemo vidjeti. No, nadamo se da i ovaj puta hrvatski narod, toliko puta izvaran i razočaran, to neće biti i ovaj puta. Naime, hrvatskom narodu je pod hitno potrebna nada i optimizam, kako bi Hrvatska opet bila ona stara i hrvatska.
