Jučerašnje uhićenje 12 čelnih ljudi bivše uprave Uljanika bilo je tema pojedinih Saborskih zastupnika na današnjoj sjednici
Da podsjetimo, u jučerašnjoj akciji u kojoj je sudjelovalo preko 100 policajaca uhićeni su čelni ljudi bivše uprave Uljanika, te direktor i predsjednik Uprave 3.Maja, ukupno njih 12.
Na uhićenja je u svom slobodnom govoru u Saboru reagirao Silvano Hrelja, predsjednik Stranke hrvatskih umirovljenika. Podsjetio je na 163 godine dugu povijest Uljanika, u kojem je i sam 14 godina radio kao inžinjer sigurnosti, a u 4 ratne godine sindikalni povjerenik. Hrelja je ciljano spomenuo upravo te 4 ratne godine, kako bi naglasio da čak i tada nitko od radnika Uljanika nije bio gladan. Naime, u to vrijeme sindikat je dijelio hranu radnicima, poput purana, hrenovki i pilića, a kako bi preživjeli to razdoblje, koje je bilo teško za cijelu Hrvatsku, podsjetio je Hrelja. Postavio je pitanje kako to da sada u slobodnoj Hrvatskoj imamo radnike Uljanika koji već 7 mjeseci ne primaju plaću. “Je li to moguće?” – zapitao se Hrelja, te spomenuo da su radnici čak i u Drugom svjetskom ratu dobivali bonove. “Pa što im Vlada sada ne da bonove? Jesu li bolje živjeli robovi u robovlasničkom društvu ili današnji radnici? Ili je zamjena za njihov zahtjev za plaćom i nastavkom proizvodnje hapšenje?” – prešao je na bit obraćanja zastupnik Hrelja, – “Atraktivna akcija hapšenja sa 100 policajaca, 25 po svakom uhićenom, a 2 je trebalo. Ni to nije trebalo. Trebalo ih je pozvati na obavijesni razgovor, poznajem te ljude, sami bi se odazvali.”
Jesu li radnici zaista umjesto rješenja dobili Pedra, kako kaže Silvano Hrelja?
Zastupnik Silvano Hrelja je jasno dao do znanja da podupire nastavak proizvodnje u brodogradilištima. No, iz njegovog se govora može jasno isčitati da nije za senzacijska uhićenja, iako je u svom govoru spomenuo da pojedinci trebaju odgovarati. No, Hrelja je prozvao i one koji su dodjeljivali Uljaniku državne novce, ne provjeravajući poslije gdje su isti završili. Napomenuo je da je Uljanik uzeo do 2017. godine 12% državnog novca, a dao 30% brodograđevne proizvodnje i usporedio ih s 11 milijardi koje je progutao Brodosplit, a za koje nitko nije odgovarao.
“Ovdje su oni koji su davali šakom i kapom, bez provjere. Odobrili su ovakvu privatizaciju. Hoće li netko od njih odgovarati? Hoće li ova priča završiti na 12 menadžera, od kojih su 3 moja umirovljenika? Je li za to trebalo 100 policajaca?” upitao je Hrelja
Jesmo li zaista nesposobni ili oni sposobni nemaju mjesta u Hrvatskoj?
Što se tiče brodogradnje, Silvano Hrelja je mišljenja da ona može opstati, jer ista uspješno posluje u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji. No, kako je na kraju završio svoj slobodni govor u Saboru s konstatacijom da očito ne želimo priznati da smo nesposobni, ipak bi rekli da se ne možemo složiti s tom tvrdnjom. Naime, ne treba zaboraviti da upravo iz Hrvatske po cijelom svijetu se znanjem ističu jako poznata hrvatska imena.To što im u Hrvatskoj nismo i ne damo mjesta da primjenjuju svoja znanja, je možda i naš najveći problem.
I IDS zagovara spas brodogradnje u Hrvatskoj
Foto: Twitter @IDSDDI
I Giovanni Sponza, zastupnik IDS-a, u svom slobodnom govoru za temu je imao Uljanik. Odmah na početku osvrnuo se na to da je Vlada bila dužna kontrolirati Uljanik, zbog novca koji im je davala. “Jeste li u zadnje vrijeme od Vlade mogli čuti, ako propadne Uljanik da je mrtva brodogradnja u Hrvatskoj?” – upitao je Sponza. Osvrnuo se na posljedice propasti brodogradnje, koja vezuje uz sebe tisuće radnika i desetke tisuća članova njihovih obitelji, aludirajući pri tome na Agrokor. Naime, da podsjetimo, kada je Agrokor došao u situaciju da njegovi radnici ostanu bez posla, primjenjen je Lex Agrokor i njihova radna mjesta su spašena. I Sponza je ponovio Hreljinu tvrdnju da je Uljanik od države dobio najmanje, a proizvodio najviše.“U proteklih 20 godina, u Hrvatskoj izgrađeno je i izvezeno brodova u vrijednosti više od 86 milijardi kuna. Od čega sam Uljanik sudjelovalo je daleko najviše, sa više od 50 milijardi kuna” – rekao je Sponza. Prema njegovim riječima sve skupa vezano za Uljanik je manipulacija, umjesto da se izvrši restrukturiranje i omogući daljnji rad i razvoj brodogradnje. Potkrijepio je svoje tvrdnje izjavom da Hrvatskoj nije dovoljan samo turizam, već da joj treba i industrija i poljoprivreda. A brodogradnja je najveća industrija u Hrvatskoj. U tom smislu treba i školovati mlade naraštaje, koji bi onda imali posla u svojoj državi, mišljenja je Sponza.
Ima li Uljanik budućnost?
“Uljanik ima budućnosti, pod uvjetom ako država uvede reda, ako država uspostavi nadzor, uz sposobnu upravu” – ustvrdio je zastupnik Sponza. Kako ministar financija zagovara stečaj, a ministar gospodarstva restrukturiranje, Sponza je rekao da “očekuje od Premijera Plenkovića državničku odluku temeljenu na viziji, strateškom promišljanju i odgovornosti. Očekujem pozitivnu odluku i za Uljanik i za 3. Maj, a time i za brodogradnju.”
Kraj svog govora Sponza je rezervirao za jučerašnja događanja 12 uhićenja, napomenuvši da je IDS prije godinu i pol dana pozvao državne institucije da istraže svaki segment poslovanja Uljanika.
Članovi Vlade, koalicijski partneri, pa i sami zastupnici podijeljeni su oko brodogradnje
Na kraju treba svakako napomenuti da zastupnici koji dolaze iz krajeva uz more, cijene brodogradnju i znaju što je značila sve ove godine za veliki broj radnika koji je upravo u ovoj grani industrije pronašao svoju egzistenciju. Možda je i logično da oni koji su iz krajeva u kojima se egzistencija tražila u drugim granama industrije ili poljoprivredi i ne mogu shvatiti zašto se radnici Uljanika i 3.Maja toliko bore i zalažu za opstanak brodogradnje. Možda će u odluci o izboru između stečaja i restrukturiranja presuditi upravo to što premijer Andrej Plenković potječe iz Dalmacije, pa je upućen u značaj brodogradnje. Zasigurno je da su na njemu teške odluke, koje će utjecati na cijelu Hrvatsku.
