Ove godine Križni put bio je posvećen žrtvama trgovine, ljudima i patnjama migranata, te osudio čelnike “kamenog srca” koji iskorištavaju njihova stradanja za političke dobitke.
Papa Franjo je, po sedmi puta u svom pontifikatu predvodio Križni put u rimskom Koloseumu, mjestu mučeništva ranih kršćana u Rimskom carstvu, u kojem je sudjelovalo tisuće ljudi sa svijećama u rukama.
Ove godine pisanje meditacije čitanih tijekom ’14 postaja Križnog puta’ koje obilježavaju posljednje sate Isusova života, pripalo je sestri Eugeni Bonetti, 80-godišnjoj talijanskoj redovnici. koja je dobila više priznanja za svoj rad sa ženama i djecom žrtvama trgovine ljudima.
Na kraju procesije Franjo je pročitao molitvu u kojoj je govorio o siromašnima, gladnima, starima, zlostavljanoj djeci i okolišu.
U molitvi je govorio o “križu migranata koji nailaze na zatvorena vrata zbog straha i srca koja su okamenjena političkim računima“.
Franjo je zauzimanje za migrante učinio ključnim dijelom svoga pontifikata. Zbog migranata se i sukobljavao s političarima, poput američkog predsjednika Donalda Trumpa i talijanskog ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija, koji predvodi protuimigrantsku Ligu i koji je zatvorio talijanske luke za brodove nevladinih organizacija, koji po Sredozemlju kupe ilegalne migrante.
U jednoj od meditacija Bonetti je napisala: “Novi trgovci ljudskim životima kupuju i prodaju kao robove muškarci, žene i djecu. Koliko se ljudi bogati proždirući meso i krv siromašnih?”
“Gospodine Isuse, pomozi nam da vidimo kroz tvoj križ sve križeve svijeta“, rekao je Franjo na kraju skoro 90-minutne svečanosti u antičkom rimskom amfiteatru.
Papa Franjo je spomenuo i “križ Crkve, tvoje nevjeste, koja se osjeća neprekidno napadana iznutra i izvana“.
Negove riječi se mogu shvatiti kao upućivanje na skandal s pedofilijom koji pogađa Katoličku crkvu desetljećima i koji je ojačao zadnjih godina.
82-godišnji poglavar 1,3 milijarde rimokatolika u svijetu predvodit će Uskrsno bdijenje u subotu, a u nedjelju na Uskrs uputiti će tradicionalnu poruku Urbi et orbi (Gradu i svijetu).
Izvor: HINA
