Mađarske vlasti odbijaju dati hranu migrantima kojima odbije zahtjev za azil, dok borave u graničnoj tranzitnoj zoni. Neki ljudi nisu dobili hranu i do pet dana, tvrde aktivisti iz grupa za zaštitu ljudskih prava
Mađarski Helsinški odbor, humanitarna organizacija koja pruža pravnu pomoć osobama u tranzitnoj zoni, opisala je tretman prema tražiteljima azila u Mađarskoj kao „kršenje ljudskih prava bez presedana u Europi 21. stoljeća“, piše Guardian.
U izjavi koju je organizacija objavila ovaj tjedan, napisali su kako se prema međunarodnim zakonima o zaštiti ljudskih prava ovakvo postupanje može nazvati „nehumano postupanje, te čak tortura“. Dokumentirali su osam slučajeva ove godine u kojima je trinaest osoba bilo bez hrane dok nije intervenirao Europski sud za ljudska prava. Neki su bili bez hrane pet dana, dok sud nije donio odluku.
Politika Orbana prema migrantima
Mađarski predsjednik Viktor Orban izgradio je cijeli politički program oko zabrane dolaska migranata, te njihove demonizacije. Tijekom najveće migrantske krize 2015. godine, naredio je izgradnju žičane ograde između Mađarske i Srbije. Udrugama koje se bave zaštitom prava migranata uveo je poseban porez.
Mađarske vlasti rijetko daju azil, i dopuštaju samo malim grupama ulaz u tranzitnu zonu. U srpnju prošle godine donijeli su odluku kako se azil ne može dobiti ako se dolazi iz sigurne zemlje. Kako većina migranata dolazi preko Srbije, koja se smatra sigurnom zemljom, praktički je nemoguće dobiti azil.
Nema besplatne hrane
Orbanov glasnogovornik, Zoltán Kovács, odbija kritike zbog politike odbijanja davanja hrane. On tvrdi kako vlasti osiguravaju sve potrebno za osobe koje imaju legalno pravo biti u tranzitnoj zoni, ali je dodao kako hrana neće biti osigurana za one koji prođu proceduru i odbije se njihov zahtjev.
„To je poslovni potez. Kada je posao završen nema više ništa što možemo napraviti“, rekao je Kovács.
Kovács je dodao kako mađarske vlasti još daju azil osobama koje su došle „ne samo s pričom, već s dokazom“ kako im je život u opasnosti. Prošle godine, vlasti u Mađarskoj prihvatile su 349 zahtjeva za azilom, uglavnom osobama iz Afganistana, Sirije i Iraka, iako nije jasno koliko ih je prihvaćeno nakon odluke iz srpnja prošle godine.
Oni kojima se odbije zahtjev za azilom slobodni su napustiti tranzitnu zonu i vratiti se u Srbiju. „Nema besplatne hrane za nikoga“, rekao je Kovács u intervju prošle godine.
Međutim, problem je što Mađarska i Srbija nemaju nikakav sporazum o legalnoj deportaciji osoba iz tranzitne zone natrag u Srbiju.
„Ideja je kako će ljudi kada dovoljno ogladne sami krenuti natrag u Srbiju. To bi značilo da će ući u Srbiju na nelegalan način“, rekla je Márta Pardavi iz mađarskog Helsinškog odbora.
