Tek što je jutros stupilo na snagu, nakon posredovanja i SAD-a, Armenija i Azerbajdžan već se međusobno optužuju za kršenje humanitarnog primirja u regiji Nagorno Karabaha.
Dvije bivše sovjetske republike sukobljavaju se oko Nagorno Karabaha, sporne regije na južnom Kavkazu koju desetljećima kontroliraju vojnici kršćanske Armenije, ali ju Ujedinjeni narodi smatraju dijelom većinski muslimanskog Azerbajdžana.
Otvaranje vatre ili ciljane dezinformacije
Azerbajdžansko ministarstvo obrane u Bakuu priopćilo je jutros kako je otvorena vatra na njegove vojnike u selu Safiyan.
Vlasti u Nagorno Karabahu odbacile su te optužbe a armensko ministarstvo obrane u Erevanu optužilo je Baku za ciljane dezinformacije.
“Azerbajdžanske oružane snage nastavile su topničku vatru 45 minuta nakon stupanja primirja na snagu“, rekla je glasnogovornica ministarstva u Erevanu.
Najnovije primirje uz pomoć SAD-a
Najnoviji pokušaj primirja dogovoren je uz pomoć Sjedinjenih Država. Stupio je na snagu u ponedjeljak u 8 sati po lokalnom vremenu (5 sati po srednjoeuropskom).
Azerbajdžan je izgubio kontrolu nad tim planinskim područjem s oko 145.000 stanovnika u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza prije tridesetak godina. Krhko primirje trajalo je od 1994.
Kulturne, vjerske i povijesne veze Azerbajdžan ima s Turskom, a Armenija s Rusijom.
Propala dva pokušaja prekida vatre
Dva prekida vatre dogovorena uz posredovanje Rusije već su propala, umanjivši izglede za prekid sukoba koji su izbili 27. rujna.
Svjetske sile žele spriječiti rat većih razmjera koji bi uvukao Tursku i Rusiju.
U četverogodišnjem ratu poginulo oko 30 tisuća ljudi
Najmanje 30.000 ljudi poginulo je u ratu za Nagorno Karabah od 1991. do 1994.

