U Hrvatskoj se primjećuje velika razina netolerancije i na društvenim mrežama te u medijima, upozorili su u ponedjeljak stručnjaci komentirajući jutrošnji stravični događaj ranjavanja policajca na Markovom trgu i samoubojstva mladića Danijela Bezuka.
I taj se 22-godišnjak također koristio internetom i na Facebooku objavljivao razne stvari – od pjesama, pa do fotografija oružja i protusrpskih izjava.
“Ono što je jako važno – kakav je naš javni diskurs. Koja je razina komunikacije koju koristimo na društvenim mrežama, pa i u medijima? Za Hrvatsku je dosta niska i primjećuje se velika netolerancija“, istaknula je u razgovoru za Hinu voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a Danijela Štimac Grbić.
“Razina raslojavanja u društvu, netrpeljivosti i nepovjerenja vrlo je velika i u javnom diskursu mora se puno više poraditi u smislu tolerancije,” dodala je.
Danijel Bezuk (22) objavio je prije samoubojstva poruku na Facebooku da je ”dosta bilo prevara i bezobzirnog gaženja ljudskih vrijednosti bez odgovornosti”. Bezuk je društvene mreže koristio od 2009., barem sudeći prema prvoj javnoj objavi na njegovom profilu, koji je sada uklonjen.
Bezuk je prvih godina objavljivao snimke pjesama Marka Perkovića Thompsona, Miroslava Škore i Mate Miše Kovača, ali i snimke testiranja snajperskih pušaka i teških strojnica. Također, 2011., dok je još bio u osnovnoj školi, na jednoj od snimaka testiranja snajperske puške napisao je ”da sam jedan od njih, da skidam Srbe’‘, što podupire tezu Štimac Grbić o netoleranciji.
Kako bi se netolerancija popravila, istaknula je Štimac Grbić, komunikacijske vještine trebale bi se učiti od najranijih dana, dakle, počevši od obitelji, ali i uvođenjem sadržaja u školski kurikulum vezanih za socijalno i emocionalno učenje, odnosno načina kako se komunicira, kako se rješavaju problemi i kako se povećava empatija.
Bezuk na društvenim mrežama za neke postao heroj
“Zadnji događaji u Hrvatskoj, ovo nije prvi, govore o tome da se neki ljudi koji posežu za nasiljem zapravo proglašavaju herojima, odnosno da se takvi činovi vide kao neka vrsta otpora represiji, odnosno preuzimanja pravde u svoje ruke“, ustvrdila je Štimac Grbić.
Naime, i zadnja Bezukova objava prikupila je velik broj komentara i reakcija, među kojima su i pozitivne.
Mladi su komentirali “počivaj u miru“, “ovo je napravio za cijelu Hrvatsku“, “učinio si više i poslao jasniju poruku od cijele Hrvatske zajedno“, “žalosno je što nije koknija nekog ‘ko je to zaslužija“, ali bilo je i oprečnih, jednako nasilnih komentara, poput “sve ove koji ga podržavaju, izbušit iz kalašnjikova s četiri metka pa ćemo vidit kakav je heroj“.
Što mladi traže na društvenim mrežama?
“Ono što se na društvenim mrežama traži je zapravo skupina istomišljenika. Društvene mreže i jesu za povezivanje onih koji slično misle, prema tome, traži se odobravanje društva, vjerojatno nešto što se u realnom životu nije imalo”, istaknula je Štimac Grbić.
Međutim, srž problema nije stavila na društvene mreže, jer se ne može znati koliko je Bezuk na nasilje bio potaknut sadržajem društvenih mreža.
“Internet ne ubija, ono što ubija je oružje“, dodala je, te upozorila da se moramo fokusirati na to kako je on došao do oružja.
Uz to, kako se radilo i o samoubojstvu, Štimac Grbić je ocijenila da se vjerojatno radi i o postojanju nekog mentalnog poremećaja kojeg je na vrijeme trebalo prepoznati i tretirati.
“Sve to upravo svjedoči o činjenici da ne radimo dovoljno niti na prevenciji, niti na ranom prepoznavanju i tretmanu mentalnih poremećaja, odnosno rizika za mentalno zdravlje, pogotovo kod mladih“, upozorila je Štimac Grbić.
Rana adolescencija je vulnerabilno razdoblje
Pročelnica Zavoda za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče Tihana Jendričko istaknula je za Hinu da je tijekom adolescencije biološki i psihološki razvoj u najintenzivnijoj fazi razvoja, a posebno razvoj identiteta. Iznimno senzibilno i vulnerabilno razdoblje također je i faza tzv. kasne adolescencije, odnosno period do negdje 25. godine života.
U tom periodu često i počinju određene poteškoće ili frustracije, s obzirom na to da mladu osobu očekuje niz izazova na području samostalnosti, razvoja odgovornosti, adekvatnih bliskih odnosa, novih životnih uloga.
“Okolina ponekad ne prepoznaje razlike između razvojnih faza, kao što su pubertet i normalne promjene u sklopu njega ili se radi o početku razvoja nekih psihičkih smetnji. Stoga je uloga društvenih mreža kod mladih briga o vlastitoj vrijednosti, mjesto gdje se mogu izraziti, biti kreativni i povezani, a ne biti u međusobnoj kompeticiji“, objasnila je Jendričko.
Iako društvene mreže imaju i pozitivne strane, ukupno vrijeme provedeno na društvenim mrežama, izloženost oglasima, tip sadržaja koji dijele vršnjaci, komentari drugih i čitav raspon drugih čimbenika mogu imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje.
Uz to, Jendričko je ustvrdila da današnji adolescenti veliki dio vremena provode na društvenim mrežama, gubeći mogućnost za razvoj ključnih životnih i socijalnih vještina.
“Paradoks je u tome što u vrijeme kada se imamo mogućnost najviše povezati, a u današnje vrijeme i jesmo povezaniji nego ikad prije, istovremeno bivamo i jako usamljeni“, istaknula je Jendričko.
