Timovi znanstvenika diljem svijeta angažirani su na pronalasku učinkovitog cjepiva za Covid-19, a britanski premijer Boris Johnson proces je nazvao “najhitnijim zajedničkim podvigom našeg vremena”. No, što je s logistikom cijepljenja sedam milijarda ljudi širom svijeta?
U Velikoj Britaniji središte inicijative je u Znanstvenom kampusu Harwell u bivšoj bazi Kraljevskih zrakoplovnih snaga, RAF-a, u Oxfordshireu, piše BBC, te dodaje kako će tamo biti britanski Centar za proizvodnju i inovaciju cjepiva (VMIC), osnovan nakon što se pojavila pandemija koronavirusa.
“Uspjeli smo skratiti rok gotovo na pola. Dok radimo na tomu kao da će sve biti spremno do kraja 2022. godine, u ovom se trenutku zapravo nadamo da će sve biti u funkciji već 2021.”, pojašnjava Matthew Duchars, izvršni direktor VMIC-a.
“Od ključnog je značaja, ne samo za našu zemlju već i globalno, biti u stanju proizvesti ovu vrstu cjepiva brzo i učinkovito“, dodaje.
Proizvodnja milijardi doza nekoliko tipova cjepiva
Oksfordsko sveučilište moralo je osigurati dovoljno privremenog laboratorijskog prostora za početak proizvodnje cjepiva, i prije nego što su njegovim stručnjacima poznati rezultati globalnih istraživanja.
Na kraju će ljudi globalno morati proizvesti milijarde doza nekoliko tipova cjepiva za Covid-19. I sve će ih morati proizvesti i podijeliti svim ljudima diljem planeta.
Upitan način distribucije
Međunarodni savez za cjepivo – Gavi – poziva zemlje da već sada počnu razmišljati o načinu distribucije cjepiva, ali i upozorava na ponašanje nekih bogatih zemalja koje već sada sklapaju bilateralne sporazume s tvrtkama koje proizvode lijekove, da bi, ako se otkrije čarobna formula, osigurale dovoljnu količinu zaliha.
Seth Berkley, izvršni direktor Gavija, kaže da je jedna od najvećih prepreka s kojima se suočava, takozvani “nacionalizam povezan s cjepivom”.
“Sve dok svi nisu sigurni, nismo sigurni ni mi”
“Željeli bismo da sve zemlje svijeta počnu globalno razmišljati o ovom pitanju, dijelom i zbog toga što je to jedini ispravan način, no i zbog problema koji se javljaju zbog koristoljublja, vlastitog interesa“, kaže Berkley, dodajući kako se nitko ne može vratiti normalnom životu, ako virus cirkulira susjednim zemljama.
“Vrlo je važno razmišljati na sljedeći način – sve dok svi ne budu sigurni, nismo sigurni ni mi”, kaže Berkley.
Dovoljan broj staklenih bočica?
Osim što mora zajamčiti da i zemlje u razvoju imaju pristup ispravnom cjepivu, Berkley mora razmišljati i o naoko prozaičnim aspektima cijepljenja, poput pitanja ima li u svijetu dovoljan broj staklenih bočica za njegovo pakiranje.
“I to nam je predstavljalo problem“, priznao je Berkley. “Zato smo unaprijed organizirali i kupili dovoljno bočica za dvije milijarde doza, koje će, nadamo se biti spremne do kraja 2021. godine“.
Jačanje kapaciteta za hlađenje u zemljama u razvoju
Profesor Toby Peters, stručnjak za logistiku čuvanja cjepiva i reagensa na Sveučilištu Birmingham, pomaže organizacijama poput Gavija da osmisle na koji će način maksimalno povećati postojeće kapacitete za hlađenje u zemljama u razvoju.
“Nije ovdje riječ samo o hladnjacima za čuvanje cjepiva, već i o ostalim dijelovima – paletama za transport u zrakoplovima, vozilima kojima se ono prevozi do lokalnih skladišta, ali i o motociklima i osobama koje ih raznose izravno do članova lokalnih zajednica. Sve to mora besprijekorno funcionirati“, pojašnjava i dodaje kako se razgovara s nekim globalnim proizvođačima hrane i pića.
Moraju se postaviti neka otvorena pitanja poput onih kome je cjepivo potrebno i koje su grupe najrizičnije
Doktor Charlie Weller, šef Odjela za cijepljenje pri britanskom Wellcome Trustu kaže da će zemlje morati postaviti neka otvorena pitanja: “Komu je ovo cjepivo potrebno? Koje su grupe najrizičnije? Tko ima prioritet?”
“Naime, prilično smo sigurni da će se prvobitne zalihe cjepiva brzo potrošiti, pa ćemo morati donijeti neke teške odluke“.
Weller smatra kako će ključni biti snažni zdravstveni sustavi, čiji zdravstveni radnici posjeduju optimalne tehničke vještine cijepljenja ciljnih grupa.
