Nizozemska i druge “štedljive” zemlje zahtjevaju strogu kontrolu nad europskim sredstvima za oporavak. Čelnici zemalja članica Europske unije pokušat će ponovno danas dogovoriti novi sedmogodišnji proračun i plan za oporavak.
Prvi dan samita završio je u petak oko ponoći, nakon 14 sati rada. Poslije niza sastanaka u manjim skupinama, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u petak navečer izišao je s malo modificiranim prijedlogom za odobravanje isplate sredstava za oporavak i kriterija za izračun koliko će koja zemlja dobiti iz fonda za oporavak.
Nizozemska inzistira na čvrstoj kontroli
Međutim, ni to nije nije bilo dovoljno, jer Nizozemska i dalje inzisitra na čvrstoj kontroli isplate sredstava za oporavak.
Financijski okvir 2012.- 2027.
Čelnici EU-a pokušavaju postići dogovor o paketu koji uključuje Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine u iznosu od 1074 milijardi i plan za oporavak nazvan “EU sljedeće generacije” (NGEU) od 750 milijardi eura – 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.
Pitanje upravljanja sredstvima
Najvećom zaprekom u dosadašnjim pregovorima pokazalo se pitanje upravljanja sredstvima iz fonda za oporavak i otpornost.
Nizozemski premijer Mark Rutte nastavio je inzistirati na pitanju upravljanja sredstvima iz fonda za oporavak. Nizozemska traži da odluke o odobravanju nacionalnih planova za oporavak i isplati sredstava za njihovu provedbu donose sve zemlje članice jednoglasno, što znači da svaka članica može uložiti veto na reformske planove druge zemlje.
EU za donošenje odluke većinom
Michel je predložio da se odluke o odobravanju nacionalnih planova donose kvalificiranom većinom, a odluke o isplati sredstava donosila bi Komisija uzimajući u obzir mišljenje država članica. Čak i neke zemlje iz skupine štedljivih smatraju nizozemsko stajalište neprihvatljivim.
Pošto je Rutte odbio i ponešto modificiran prijedlog, Michel je u petak prekinuo samit i zakazao nastavak u subotu u 11 sati.
Smanjenje iznosa bespovratnih sredstava
Nizozemska i ostale “štedljive” zemlje također traže da se predloženi iznos za bespovratnu pomoć od 500 milijardi eura smanji za barem 200 milijardi.
