Na razini Hrvatske, prema riječima Krunoslava Karalića, pomoćnika ministrice poljoprivrede, sa 136 tisuća hektara očekuje se prinos od oko 750 tisuća tona pšenice. Iako proizvedemo dvostruko više od hrvatskih potreba, u samom smo vrhu uvoznika mlinsko-pekarskih proizvoda.
Na konferenciji za novinare uoči samog početka žetve, u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Osijeku, istaknuto je kako se unatoč lošim vremenskim prilikama, suši i kasnim mrazevima, očekuje dobar urod.
Očekuje se dobra žetva
Situacija se na sreću popravila, došlo je povoljno klimatsko razdoblje što nam daje razloga za optimizam te očekujemo dobru žetvu. Očekujemo da ćemo iz vlastite proizvodnje proizvesti oko 24.000 tona pšenice“, istaknuo je Krešimir Grgić direktor sektora Ratarstva u sklopu tvrtke Belje plus.
Na slavonskom području ostvaruje se viši prinos od hrvatskog prosijeka
Prema riječima Igora Mikulića, višeg stručnog suradnika Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, županijskog HGK, pšenica je u Osječko-baranjskoj županiji, prema procijenama, zasijana na 45 tisuća hektara. Naglasio je i kako se na slavonskom prostoru ostvaruje znatno viši prinos od hrvatskog prosijeka, od oko 6,5 tona.
Slavonija zadovoljava hrvatske potrebe
“Oko 300 tisuća tona pšenice će se proizvesti samo na osječko-baranjskim poljima. Treba reći da smo mi prema proizvodnji jedna petina kompletno hrvatskih poljoprivrednih površina, znači od 1,1 milijun hektara u sustavu potpora, 209 tisuća čini Osječko-baranjska županija”, istaknuo je Mikulić, dodavši kako se samo u Slavoniji proizvedu količine koje su gotovo dovoljne za potrebe Hrvatske.
Foto: Cronika.hr
Proizvedemo dvostuko više
Kako je naglasio pomoćnik ministrice, količine koje svake godine proizvedemo u Hrvatskoj, gotovo su dvostruke u odnosu na naše potrebe.
“Svjedoci smo izvoza pšenice jer su naše potrebe 350 do 400 tisuća tona. Što se tiče prinosa, procjene su oko 750 tisuća tona pšenice, a ako budu povoljni uvjeti tijekom žetve, iščekujemo i dobar kvalitet, visok prosječan sadržaj proteina“, dodao je.
Niska konkurentnost i niska proizvodnost
No, i u ministarstvu su svjesni nedostatka prerađivačke industrije zbog čega se velike količine sirovine izvoze, a uvoze skuplji mlinsko-pekarski i drugi proizvodi.
“Ono što su ključni problemi naše proizvodnje su niska konkurentnost i niska proizvodnost. Predlažemo cijeli niz mjera intervencije za ulaganje u preradu i povezivanje primarne proizvodnje i prehrambene industrije”, najavio je Karalić.
Još nedefinirana otkupna cijena
Kolika će biti otkupna cijena pšenice, za sada nije rečeno, iako je istaknuto kako je cijena u Srbiji oko 93 lipe po kilogramu.
“S obzirom da se velike količine izvoze u Italiju, vjerujemo kako će se prema tome odrediti i cijena, ali se očekuje da će ona biti za proizvođače prosječno visoka, istaknuto je na konferenciji.
