Uslijed sveopće pandemije Covida-19, hrvatska Vlada dala je suglasnost za istraživanje eksploatacije ugljikovodika na sedam polja, od čega će uprihoditi 22,8 milijuna kuna, a kompanije koje su dobile ugovore većinom su u mađarskom vlasništvu. Za potpisivanje ugovora ovlastila je ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića.
Ispod radara u vrijeme koronakrize, točnije 12. ožujka na sjednici Vlade dana je suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika, odnosno dozvolama prvo za istraživanje, a potom za bušenje i crpljenje nafte i plina sa sedam eksploatacijskih polja. Ona se nalaze u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, Zagorju, Međimurju, Posavini, Pokupju, Podravini i drugdje, a riječ je o području nešto većem od 15 tisuća četvornih kilometara.
Odmah po donesenoj odluci Vlade, Ina je objavila kako je potpisala tri ugovora za istraživanje i podjelu proizvodnje na kopnu – na istražnim područjima Drava-03 (DR-03), Sjeverozapadna Hrvatska-01 (SZH-01), te Dinaridi-14 (DI-14). Ugovori su potpisani na tri godine s mogućnošću produljenja za još dvije.
“U slučaju komercijalnog otkrića uslijediti će razdoblje eksploatacije ugljikovodika u trajanju od 20 godina“, objavila je Ina putem Zagrebačke burze, a prenio je Jutarnji list.
Tom je odlukom Vlada “širom otvorila vrata” naftnim kompanijama, a za potpisivanje ugovora ovlastima ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića. No, čini se kako su kompanije koje su ušle u biznis s “crnim zlatom” na hrvatskim poljima, uglavnom mađarske, a ako dolaze iz drugih zemalja, njima opet upravljaju Mađari.
Uz Inu, u kojoj je većinski vlasnik mađarski MOL, suglasnost za dva istražna područja – Sava-11 (SA-11) i Sava-12 (SA-12) je dobila tvrtka Crodux derivati dva, u vlasništvu Ivana Čermaka, i to je za sada jedina hrvatska firma.
Također, suglasnost su za po jedno istražno područje dobile su tvrtke Vermilion Zagreb Exploration za područje Sava-07 (SA-07), te Aspect Croatia Kft za istražno područje Sava-06 (SA-06), mađarska tvrtka s predstavništvom u Hrvatskoj. Naime, u Vladi su obrazložili kako je riječ o američkoj naftnoj kompaniji Aspect Holdings, a Aspect Croatia je tvrtka koja je osnovana i posluje u Mađarskoj, pa je dogovoreno otvaranje njenog predstavništva i u Hrvatskoj. Čini se kako je riječ o obrnutom postupku jer logičnije bi bilo da je predstavništvo Aspect Croatie otvoreno u Hrvatskoj, a posluje u susjednoj Mađarskoj.
Osnivanje mađarske naftne kompanije u Hrvatskoj samo tri tjedna prije odluke Vlade
To je predstavništvo, prema sudskom registru otvoreno u Zagrebu, u Ilici 1, samo tri tjedna prije, odnosno 21. veljače 2020. godine, dok je Vladina odluka donesena 12. ožujka. Tvrtka osnivača je ASPECT Croatia Korlátolt Felelősségű Társaság, a temeljni kapital je tri milijuna forinti, dok se američka kompanija nigdje ne spominje u osnivačkim aktima. Djelatnost tvrtke uglavnom obuhvaća sve poslove vezane uz eksploataciju ugljikovodika, prodaju nafte, prijevoz, skladištenje i druge djelatnosti vezane uz naftu i plin.
Osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa inozemnog osnivača je Szabolcs Tóth iz Mađarske, stoji u registru.
Kanadska kompanija već duže vrijeme prisutna u Posavini i Podravini
Zanimljiva je i druga tvrtka koja je dobila ugovor, a to je Vermilion Zagreb Exploration d.o.o., osnovan s 50 tisuća temeljnog kapitala 30. prosinca 2014. godine. Premda se navodi kako je riječ o kanadskoj naftnoj kompaniji Vermilion Energy, osnivač društva je Vermilion Croatia Exploration B.V., iz Nizozemske, a dvije ovlaštene osobe za zastupanje su opet iz Mađarske, Károly Zsolt Varga i Kenneth Bryan Sralla.
Ipak radi se o kompaniji koja je duže vrijeme prisutna u Hrvatskoj, a istraživanja provodi na području istočne Slavonije.
Kanadsko-hrvatskom vezom do koncesije
Da podsjetimo, u lipnju 2016. s Vladom Tihomira Oreškovića, potpisala je ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za četiri istražna prostora Sava – 08, 09 i 10 te Drava-04 (SA-08, SA-09, SA-10 i DR-04), odnosno dobila je koncesiju na cijelu Podravinu i Posavinu. Njen dolazak na ove prostore, možda nije toliko iznenađujući, budući da joj je vrlo blizak Georg Kovačić, kanadski Hrvat, koji je godinama bio zastupnik INE u Kanadi. Kasnije se Kovačić pojavio kao konzultant Spectruma, kompanije koja je dobila ugovore za istraživanje nafte u Jadranu.
Pripadajuća sva prava na seizmička snimanja i israživanja nafte
Potpisivanjem ugovora s Vrdoljakovim Ministarstvom gospodarstva ta je tvrtka dobila sva prava na seizmička snimanja i istraživanja nafte i u Jadranu i u kopnenom dijelu Hrvatske. Usput je dobila servirane sve snimke i podatke o vjerojatnosti pronalaženja nafte i plina na pojedinim mjestima, a prema podacima koje je INA prikupljala desetljećima. Također je dobila i ekskluzivna prava na prodaju kompleta obrađenih podataka, bez javnog natječaja.
Na sreću, od bušenja Jadrana se odustalo, ali ostali su ugovori o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koje su dobile uglavnom mađarske kompanije koje naftu plasiraju u Mađarsku po niskim cijenama, a onda u Hrvatskoj tu naftu prodaju po znatno višim cijenama.
