Vatikan je financijski pogođen pandemijom jer lišen donacija i prihoda od muzeja, tone “u crveno”. Optimistična predviđanja govore kako će ove godine prihod Svete Stolice pasti za četvrtinu, a pesimistična idu i do 45 posto.
Pandemija je izazvala kaos vatikanskim financijama, primoravši grad-državu da posegne duboko u rezerve i uvede jednu od najstrožih mjera kontrole troškova, uključujući zabranu putovanja i održavanje velikih događaja.
“Pred nama su zasigurno vrlo teške godine“, predviđa Antonio Guerrero Alves, koji je u siječnju preuzeo dužnost prefekta Tajništva za ekonomiju Svete stolice, od australskog kardinala Georgea Pella.
Dva proračuna Rimokatoličke crkve
Rimokatolička Crkva ima dva proračuna. Jedan se odnosi na Svetu Stolicu, ‘vladu’ Katoličke Crkve koja je u međunarodnom pravu priznata kao suvereni entitet. Uključuje središnju administraciju i veleposlanstva koja održavaju diplomatske odnose u više od 180 zemalja svijeta.
Prihode ostvaruje od nekretnina, ulaganja i donacija, poput godišnjeg godišnjeg prikupljanja milodara krajem lipnja poznate kao “Petrov novčić”.
Prihodi od “Petrovog novčića”
Naime, na blagdan svetih Petra i Pavla 29. lipnja po svem svijetu skuplja se taj milodar, a riječ je o vjerničkoj solidarnosti s Papom da bi mogao obavljati redovite poslove, ali i za njegov rad, posebice uslijed ratnih sukoba ili prirodnih nepogoda.
Papa Benedikt XVI. je u enciklici “Deus caritas est” ustvrdio kako takvo dobročinstvo pripada prastaroj, ali i dubokoj biti Crkve, te ga se ona ne može odreći.
Petrov novčić, kojim se svake godine skupi na desetke milijuna dolara, ove godine zbog pandemije pomaknut na 4. listopada. Najviše priloga dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, zatim Njemačke i Italije.
Proračun Države Vatikanskog Grada
Drugi se budžet odnosi na Vatikanski grad, grad-državu okruženu Rimom, koji se puni ključnim prihodima od Vatikanskih muzeja gdje su izložena neka od najznačajnijih djela svjetske umjetnosti. Proračun Države Vatikanskog Grada uobičajeno bilježi višak, ali s obzirom na pandemiju, procjenjuje se kako će ukupni pad prihoda od koronavirusa za Svetu Stolicu i Državu Vatikanskog Grada biti do 25 milijuna eura.
“Za sada, Vatikanu još uvijek ne prijeti bankrot i ne treba ga se uspoređivati s nekom kompanijom koja mora ostvarivati profit“, istaknuo je Guerrero i dodao kako se predviđanja o padu prihoda kreću između “optimističnih” 25 posto i “pesimističnih” 45 posto.
Podsjeća da se Sveta Stolica ne može, kao sve druge države, zadužiti ili povećati poreze.
Vatikanski muzeji godišnja uprihode 90 milijuna eura
Pandemija je drastično srezala dotok novca od muzeja koje je prošle godine posjetilo oko sedam milijuna ljudi. Godišnje vatikanski muzeji uprihode oko 90 milijuna eura, ali su sada zatvoreni još od 8. ožujka i najranije bi se mogli otvoriti krajem svibnja.
“To je gotovo tromjesečni gubitak prihoda“, kaže Guerrero.
No, iako primorani na stezanje remena, Sveta Stolica i Vatikan zadržali su sva radna mjesta i plaće za svojih 5000 suradnika.
Pomoć ljudima koji pate zbog pandemije
No, nadbiskup Konrad Krajewski, papin milostinjar, početkom travnja pozvao će 250 članova Rimske kurije da polovicu svojih plaća daruju za pomoć ljudima koji pate zbog pandemije koronavirusa.
Papa je posljednjih tjedana darovao respiratore bolnicama u Italiji, Siriji, Izraelu i Gazi, te izdvojio 750.000 eura u fond solidarnosti za siromašne zemlje.
Prihodi Svete stolice u deficitu
Inače vrlo tajnovita, Sveta Stolica je posljednji put objavila svoje račune za 2015., kada je zabilježen deficit od 12,4 milijuna eura, dok je Država Vatikanskog Grada ostvarila prihod od oko 60 milijuna eura.
U posljednje četiri godine su se prihodi kretali oko 270 milijuna eura, a uglavnom su se ostvarili od donacija, iznajmljivanja nekretnina, ulaganja i od turizma, dok su rashodi oko 320 milijuna eura.
Višak iz proračuna grada Vatikana, kao i prilozi od vjernika i dio zarade Vatikanske banke, godinama se koriste kako bi se začepila proračunska rupa Svete Stolice.
