Vlada za ovu godinu projicira pad BDP-a za 9,4 posto, a za 2021. očekuje oporavak po stopi od 6,1 posto.
Vlada na današnjoj sjednici donosi Nacionalni program reformi za 2020. i Programa konvergencije Republike Hrvatske za 2020. i 2021. godinu.
Unutar programa konvergencije projicira se pad BDP-a od 9,4 posto, dok bi, prema njihovim projekcijama, u 2021. trebao uslijediti oporavak po stopi od 6,1 posto.
Premijer Andrej Plenković rekao je u uvodu sjednice Vlade kako se u dijelu mjera ekonomske politike, Nacionalni program reformi oslanja na postojeća tri cilja, za koja se Vlada opredijelila od početka mandata. To su održivi gospodarski rast i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Temeljne pretpostavke za predviđanja krize i oporavka
Temeljna pretpostavka na kojoj se bazira takav scenarij je kako će glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi.
Očekuje se kako će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.
Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se kako će udio javnog duga u BDP-u u 2020. porasti za 13,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. te će iznositi 86,7 posto BDP-a, ponajviše zbog povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.
U 2021., uslijed smanjenja manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a i snažnog gospodarskog rasta, očekuje se kako će udio javnog duga u BDP-u iznositi 83,2 posto BDP-a, što predstavlja pad za 3,5 postotna boda u odnosu na 2020. godinu.
Predviđa se kako će potrošačke cijene u 2020. blago pasti, za 0,3 posto na godišnjoj razini.
Pomoć za nezaposlene
Vlada računa kako će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost, te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a 9 posto 2021. godine.
Što se tiče fiskalnih kretanja, direktne proračunske potpore, procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna, a uključuju odgodu izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta, te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv COVID-19, a procjenjuju se na 14,9 milijardi kuna.
Dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.
