Koronavirus, koji je svijet okrenuo naglavce stigao je iz životinjskog svijeta, prema mišljenju stručnjaka, bez obzira radi li se o šišmišu ili ljuskavcu. A za to su odgovorni ljudi.
Ljudska je aktivnost odgovorna za to što je virus prenesen na ljude, mišljenje je stručnjaka koji upozoravaju kako će takvih pandemija biti još mnogo i ubuduće, ne promijeni li se takva praksa.
Bolesti koje sa životinja prelaze na ljude nazivaju se zoonozama, prema grčkim riječima za bolest i životinju. Tuberkuloza, bjesnoća, toksoplazmoza i malarija, samo su neke od njih.
60 posto ljudskih zaraznih bolesti potječe od životinja
Prema podacima UN-ova programa za okoliš (UNEP), 60 posto ljudskih zaraznih bolesti potječe od životinja. U novije doba u to treba uključiti ebolu, HIV, ptičju gripu, virus zike ili SARS.
“Pojava zoonoza često se povezuje s promjenama u okolišu ili ekološkim poremećajima, a one su često rezultat ljudskih aktivnosti poput krčenja šuma ili intenziviranja poljoprivrede“, kaže se u izvješću UNEP-a iz 2016.
Za prijelaze bolesti između vrsta, krivi su ljudi
Direktorica francuskog javnog istraživačkog instituta INRAE Gwenael Vourc’h za prijelaze bolesti između vrsta, krivi ljude.
“S obzirom na rast populacije i sve intenzivnije korištenje prirodnih resursa, te sve češće razaranje ekosustava, multipliciraju se kontakti ljudi i životinja“, rekla je.
Domaće životinje most između divljih životinja i ljudi
Ključno je krčenje šuma koje se provodi kako bi se stvorio prostor za poljoprivredu i intenzivan uzgoj stoke. Domaće životinje često su idealan most patogenima između divljih životinja i ljudi, a raširena upotreba antibiotika u stočarstvu dovela je do toga da bakterije stvaraju otpornost na najčešće lijekove.
Urbanizacija i fragmentiranje staništa poremetili su ravnotežu između vrsta, a globalno zagrijavanje može prisiliti zaražene životinje na potragu novih staništa
Pojava koronavirusa na “mokroj” tržnici
Za novi koronavirus koji se pojavio na ‘mokroj tržnici’ u kineskom Wuhanu, znanstvenici vjeruju kako izvorno potječe od šišmiša s kojih je prenesen na ljuskavce, ugroženu vrstu sisavaca čije su meso i ljuske jako cijenjeni u Kini. Vjeruje se kako je tako dospio do ljudi, no znanstvenici to još nisu dokazali, ali je sasvim jasno da su ljudi pridonijeli tom procesu.
“Proces koji rezultira time da mikrob poput virusa prijeđe s kralježnjaka (šišmiša) na ljude vrlo je složen, ali potiču ga upravo ljudi“, kaže Anne Larigauderie, izvršna tajnica IPBES-a, UN-ova stručnog panela o bioraznolikosti.
Ljudi svojih djelovanjem “otvaraju put” mikrobima
“Ljudi svojim postupcima stvaraju prilike da im se mikrobi približe“, rekla je. Dodala je i kako je razina promjena u prirodi u zadnjih 50 godina nezabilježena u ljudskoj povijesti, a najvažniji faktor je promjena u načinu korištenja zemlje.
Zoonoze godišnje ubiju 700 tisuća ljudi
Ne računajući postojeću pandemiju, IPBES procjenjuje kako zoonoze ubijaju 700 tisuća ljudi godišnje. Glodavci, primati i šišmiši domaćini su trima četvrtinama virusa koji prijeđu na ljude. No i domaće životinje nositelji su otprilike 50 posto identificiranih zoonoza.
Kad je posrijedi život u divljini, studije su pokazale kako su životinje koje dijele najveći broj virusa s ljudima “upravo one najugroženije eksploatacijom i gubitkom staništa”.
Pandemiju prouzročila nebriga i nepoštivanje životinja
“Umjesto nužne reakcije na svaku pandemiju, moramo razmisliti o svojem modelu ponašanja u odnosu na prirodu, ekosustave i usluge koje nam pružaju“, rekla je Vourc’h.
Jane Goodall (86), najuglednija svjetska primatologinja koja je posvetila život proučavanju životinja, osobito čimpanzi u Africi, jasno ukazuje na krivca.
“Ovu su pandemiju prouzročili nebriga za prirodu i nepoštivanje životinja s kojima dijelimo planet. Znali smo da će se to dogoditi i događat će se i ubuduće dok ne naučimo lekciju“, rekla je.

