Novinarstvo je samo po sebi dvostruko pogođeno otkako je izbila zaraza koronavirusom. Novinari su suspregnuti u kretanju i iznimno im je ograničen pristup događanjima, dužnosnicima, političarima i informacijama, piše EUobserver.
Osim toga, globalna prijetnja medijima je i ubrzan gubitak prihoda od oglašavanja, koje su tvrtke stiporale ili smanjile jer se pripremaju za ekonomski pad.
Novinari se otpuštaju ili im se režu plaće, a neki su istodobno pod sve većim političkim pritiskom.
“Situacija će za novinare postati vrlo teška“, izjavio je u Bruxellesu Tom Gibson iz Odbora za zaštitu novinara (CPJ).
“Ali istovremeno će njihova uloga tijekom pandemije biti ključna po pitanju prenošenja provjerenih, visoko kvalitetnih informacija”, dodao je.
Novinari pod pritiskom državnih dužnosnika
Gibson je istaknuo da su se određeni elementi, koji ionako novinarima otežavaju posao, za vrijeme pandemije samo pogoršali, poput toga da su se novinari našli u slabom ekonomskom sektoru, rade u izolaciji, a u nekim slučajevima, kao u Mađarskoj, pod pritiskom su državnih dužnosnika.
“Oni imaju važnu ulogu kao korektiv, informiraju građane, prisiljavaju vlade na transparentnost po pitanju mjera i obveza na koje su se obvezali“, dodao je Gibson
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da je “sad važnije nego ikad da novinari obavljaju svoj posao slobodno i precizno, kako bi se suprotstavili dezinformacijama i brinuli da naši građani imaju pristup krucijalnim informacijama.”or i neujednačen.
Europske novinske kuće u borbi za opstanak
Danska vlada razmatra opciju da s 24 milijuna eura spasi lokalne medije.
Također, nekim lokalnim i regionalnim novinama u Velikoj Britaniji, prijeti gašenje zbog gubitka prihoda uslijed krize uzrokovane koronavirusom.
Guardian procijenjuje da će novine u Velikoj Britaniji izgubiti 57 milijuna eura, ako pandemija potraje sljedeća tri mjeseca, jer oglašivači odbijaju svoje reklame smjestiti uz priče o pandemiji, smatrajući to neprimjerenim sadržajem.
Društvene medije, pogotovo Facebook i Twitter, koji su često zasićeni opasnim i neistinitim informacijama o virusu, oglašivači ne tretiraju tako, ističe Guardian.
Murdoch obustavio tiskanje 60 novina
Radi se o globalnom trendu: News Corp, medijska kuća u vlasništvu Ruperta Murdocha, obustavila je tiskana izdanja svojih 60 novina u Australiji.
Prihodi od oglašavanja mnogih američkih portala opali su čak i do 50 posto. Neke američke medijske kuće tražile su vladu da intervenira.
Uz ekonomsku krizu, upitna i sloboda medija
Nekoliko međunarodnih organizacija koje se zalažu za slobodu medija, uputile su pismo Vijeću Europe da im pomogne u zaštiti slobodnog protoka informacija.
Ističu, misleći pritom na Mađarsku, brze poteze vlada u kriminalizaciji “promoviranja lažnih informacija“, što se može koristiti protiv novinara koji uistinu pomažu javnosti u shvaćanju krize i preuzimanja odgovornosti. Također ističu ograničenja koja mediji imaju u pristupu vladinim dužnosnicima, donositeljima odluka i zdravstvenim stručnjacim”, s time da su mnoge vlade smanjile ili eliminirale fizičku prisutnost novinara na konferencijama za medije.
Navode primjere Slovenije i Češke, koje su ih čak i ukinule.
Također su zabrinuti glede napada i internetskog zlostavljanja novinara koji propitkuju odgovore vlada na trenutnu krizu.
Novinari nevladine organizacije Reporteri bez granica (RSF) istaknuli su da “cenzura tijekom pandemije nije unutarnje pitanje”
RSF je predstavio web stranicu koja prati utjecaje pandemije ima na novinarstvo.
Pitanjima na daljinu onemogućena potpitanja
Nešto od toga je također vidljivo i u Bruxellesu, a taj model preuzeli su i drugi dužnosnici. Europska komisija drži se svojih dnevnih konferencija, no pitanja se postavljaju na daljinu, iako nema mogućnosti za potpitanja. Ista stvar se odnosi i na javna pitanja upućena glavnim dužnosnicima EU-a.
Neki novinari se osjećaju kao da se kreću u „praznom prostoru“, s obzirom na to da je pristup dužnosnicima postao otežan. Međutim, akreditiranim novinarima dopušteno je kretati se po belgijskom glavnom gradu unatoč karanteni.
Međunarodna udruga za tisak (API) koja predstavlja novinare koji izvještavaju o radu europskih institucija, insistira na većoj dostupnosti i direktnim pitanjima dužnosnicima Europske komisije, no zasad je iz tehničkih razloga odbijena.
“Sve je manje mogućnosti da dužnosnicima postavljamo škakljiva pitanja”, rekla je Maria Udrescu, dopisnica iz EU za belgijske novine La Libre Belgique, dodavši “da je političarima tako lakše izbjeći neugodna pitanja“.
