Na Znanstvenom saboru Slavonije i Baranje u Osijeku istaknuti su gospodarski pokazatelji, infrastrukturni projekti i važnost suradnje politike, gospodarstva i znanosti za daljnji razvoj istoka Hrvatske.
Županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak sudjelovala je jučer, 29. listopada 2026. godine u radu Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, održanog pod temom “Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja”. Sabor je organizirao Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku. U njegovu radu sudjelovali su i akademik HAZU-a Davor Miličić, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Marijana Petir te brojni gospodarstvenici i znanstvenici.
Znanstveni sabor predstavlja platformu za raspravu o ulozi regionalne i lokalne razine vlasti u pokretanju pozitivnih promjena, unapređenju gospodarskog razvoja, preokretanju demografskih trendova i osiguravanju kvalitetnih i dostupnih javnih usluga. Krajnji je cilj stvaranje uvjeta za viši životni standard, ostanak stanovništva i podizanje obitelji na istoku Hrvatske.
Nezaposlenost pala s više od 21 na 7,3 posto
Županica Nataša Tramišak istaknula je kako Slavonija i Baranja već bilježe pozitivne gospodarske trendove koji se odražavaju na sve segmente društva.
“Slavonija i Baranja već danas bilježe pozitivne gospodarske trendove koji se uspješno prelijevaju na sve segmente društva“, rekla je Tramišak.
Dodala je kako je veliki val iseljavanja, s kojim se regija suočavala prije deset do petnaest godina, uspješno zaustavljen, što potvrđuju i službeni pokazatelji.
“Nekadašnja rekordna nezaposlenost koja je prelazila 21 % pala je na današnjih 7,3 %. U istom razdoblju broj zaposlenih narastao je s nekadašnjih 84.000 na preko 98.000, što znači da je u kratkom vremenu otvoreno više od 14.000 novih radnih mjesta. Da poduzetništvo snažno jača, dokazuje i podatak da je 2025. godina završena s čak 13.000 aktivnih gospodarskih subjekata, uz kontinuiran rast broja aktivnih obrta“, naglasila je županica.
Unatoč pozitivnim pokazateljima, pred regijom su i dalje izazovi, osobito zadržavanje mladih, pružanje podrške novim obiteljima i privlačenje onih koji su u prethodnim valovima iseljavanja otišli.
Novi KBC Osijek vrijedan više od 850 milijuna eura
Tramišak je naglasila kako ulaganja u javnu i prometnu infrastrukturu predstavljaju važan temelj daljnjeg razvoja. Završetkom koridora 5C Baranja je prije godinu dana potpuno integrirana u mrežu hrvatskih i europskih autocesta, čime su otvorene nove gospodarske prilike. Projekt rekonstrukcije i dogradnje Zračne luke Osijek nalazi se u završnoj fazi.
Kao najvažniji strateški korak za zdravstvenu sliku cijelog istoka Hrvatske izdvojila je izgradnju novog Kliničkog bolničkog centra Osijek.
“Projekt je vrijedan više od 850 milijuna eura, postupak javne nabave za odabir izvođača radova u tijeku je zahvaljujući suradnji s Vladom Republike Hrvatske, a početak gradnje očekuje se u sljedećih godinu dana. Svi navedeni projekti zoran su primjer kako javni sektor može izravno utjecati na podizanje kvalitete života. Međutim, za postizanje maksimalnih učinaka ključna je sinergija politike, gospodarstva i znanosti“, rekla je Tramišak.
Osijek ima gotovo 55.000 zaposlenih
Gradonačelnik Osijeka i saborski zastupnik Ivan Radić rekao je kako je ovogodišnji Znanstveni sabor Slavonije i Baranje usmjeren na gospodarstvo, pri čemu je istaknuo poljoprivredu, nove tehnologije i konkurentne tvrtke kao važne razvojne potencijale regije.
“Grad Osijek bilježi povijesne ekonomske rezultate s gotovo 55.000 zaposlenih, padom nezaposlenosti od 53 % te 95-postotnom popunjenošću industrijske zone Nemetin. Ovi pozitivni trendovi, potaknuti poreznim rasterećenjima i ukidanjem komunalnih doprinosa, izravno utječu na demografski oporavak kroz rast broja novorođenčadi i pozitivan migracijski saldo koji uključuje i povratak obitelji iz inozemstva“, rekao je Radić.
Sveučilište važan pokretač razvoja Slavonije i Baranje
Rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Drago Šubarić istaknuo je važnost Sveučilišta za gospodarski, znanstveni i kulturni život cijele regije, navodeći kako ono iza sebe ima više od 100.000 diplomiranih studenata.
“U kontekstu globalnih izazova i klimatskih promjena, nedavno je otvoren Centar za vinogradarstvo u Mandićevcu koji će stručnjacima omogućiti rad na prilagodbi proizvodnje hrane novim uvjetima. Istovremeno se snažno povezuju poljoprivreda i turizam kroz zaštitu autohtonih proizvoda, što potvrđuju nedavno stjecanje zaštite za čepinski kupus te aktualni proces zaštite slavonske šunke“, dodao je Šubarić.
Sudionici Znanstvenog sabora istaknuli su važnost povezivanja znanstvene i akademske zajednice s gospodarstvom i javnim sektorom. Upravo bi njihova suradnja trebala pridonijeti oblikovanju budućih razvojnih mjera i strategija, jačanju gospodarstva te stvaranju uvjeta za demografski oporavak Slavonije i Baranje.
