Od 2016. Srbiji je upućeno 25 pisanih zahtjeva za podacima o nestalima, bez ijednog konkretnog odgovora, dok je Hrvatska u istom razdoblju identificirala 343 osobe nestale u Domovinskom ratu.
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja iskoristio je izborne rezultate u Srbiji kako bi još jednom politički udario po premijeru Andreju Plenkoviću. U priopćenju nakon izbora u Srbiji ocijenio je da je za civilizirane odnose dviju država dobro što Aleksandar Vučić više nije na čelu Srbije, no u istom je dahu prozvao i hrvatskog premijera. Grmoja tvrdi da je Hrvatska tijekom Vučićeve vladavine propustila niz poteza kojima je, uvjetovanjem novca i političkog napretka kroz Europsku uniju, Srbiju mogla natjerati na aktivnije suočavanje sa zločinima iz Domovinskog rata, te da Plenković to nije učinio ni pravovremeno ni uopće. Izjavu je zaključio kratkim pitanjem upućenim premijeru, čime je otvorio pitanje odgovornosti hrvatske Vlade za politiku prema Srbiji tijekom Vučićeva mandata.
Odgovor nije dugo čekao. Ministarstvo hrvatskih branitelja oglasilo se priopćenjem u kojem Grmojine tvrdnje naziva lažnim optužbama i podsjeća na činjenice iz proteklih deset godina. Poruka je jasna – problem nije u tome što Hrvatska nije tražila odgovore, nego u tome što ih Srbija sustavno uskraćuje.
Priopćenje Ministarstva hrvatskih branitelja prenosimo u cijelosti.
“Neriješena pitanja sa Srbijom nisu dokaz nečinjenja Hrvatske, nego opstrukcije Srbije, a činjenice opovrgavaju Grmojine tvrdnje”
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja u komentaru izbornih rezultata u Republici Srbiji kritizirao je predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, iznoseći lažne optužbe za navodne propuste i nečinjenje vezane uz odnos Hrvatske prema Srbiji. Izgleda da je Grmoja propustio sve što je učinjeno u proteklih 10 godina mandata premijera Plenkovića pa ga podsjećamo na sljedeće činjenice:Budući da Srbija raspolaže saznanjima i dokumentacijom o nestalim osobama i prikrivenim grobnicama i da se na njenom području nalaze svjedoci tih događaja, Republika Hrvatska od 2016. godine ulaže iznimne napore za napretkom u rješavanju otvorenih pitanja u odnosima s Republikom Srbijom.
Tako je, upravo na inicijativu RH, pitanje nestalih osoba bilo temom susreta na najvišim političkim razinama – od predsjednika vlada i koordinatora za rješavanje otvorenih pitanja, kao i na razini nadležnih državnih tijela. Doslovno, svaka situacija s naše strane je korištena za pokušaj napretka u rješavanju pitanja nestalih osoba. Hrvatska je od Srbije u više navrata zatražila otvaranje arhiva i dokumentaciju koja bi mogla pomoći u pronalasku grobnica i žrtava iz Domovinskog rata, no Srbija nije dostavila nikakve informacijekoje bi pomogle u rješavanju sudbine još 1725 nestalih osoba.
Od listopada 2016., nadležnim tijelima Srbije uputili smo 25 pisanih zahtjeva za dostavom podataka i dokumentacije od značaja za rješavanje slučajeva nestalih osoba. Na žalost, bez konkretnoga pomaka i napretka u njihovom rješavanju. Pritom, potrebno je istaknuti kako još od 2014., putem suradnje s nadležnim tijelima Republike Srbije, nije riješen niti jedan slučaj osobe nestale u agresiji na Republiku Hrvatsku, što se izravno može dovesti u svezu s dolaskom Aleksandra Vučića na položaj političke moći.
Dakle, odgovornost Srbije za uskraćivanje traženih informacija ne smije se zamjenjivati optužbama da Hrvatska te informacije nije ni tražila. Jasni i precizni zahtjevi su postavljeni, a nedostavljanje traženih podataka iz Srbije ne može se prikazivati kao nedjelovanje hrvatskih institucija. Unatoč nesuradnji Srbije, mi sustavno, odgovorno, institucionalno i predano radimo na pronalasku nestalih osoba, o čemu svjedoče i rezultati u proteklih 10 godina.
Od 2016. godine Vlada premijera Plenkovića putem Ministarstva hrvatskih branitelja na čelu s ministrom Tomom Medvedom identificirala je 343 osobe nestale u Domovinskom ratu te dostojno pokopala posmrtne ostatke 2582 žrtve iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Uz to, u mandatu premijera Plenkovića ustrajno se radi i na zahtjevima za obeštećenjem bivših zatočenika srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora, zbog čega je Vlada u ožujku 2020. osnovala Povjerenstva za koordinaciju aktivnosti i pružanje pomoći bivšim zatočenicima logora na području Republike Srbije i Crne Gore te im se pruža puna potpora u ostvarivanju njihovih zahtjeva.
Na potpuni izostanak suradnje Srbije, Hrvatska ukazuje i u kontekstu pristupnih pregovora Republike Srbije Europskoj uniji u kojima je Hrvatska ocijenila da Srbija nije ostvarila mjerljiv ni sadržajan napredak u rješavanju pitanja nestalih osoba. Sve navedeno samo je dio napora koje Vlada premijera Plenkovića kontinuirano ulaže kako bi Hrvatska riješila sva otvorena pitanja sa Srbijom i od toga neće odustati bez obzira na to tko je na vlasti u Srbiji.
No, oporbenom saborskom zastupniku to očito nije ni bitno jer i ovu priliku koristi za skupljanje jeftinih političkih bodova, i to lažnim optužbama i neutemeljenim kritikama. Baš onako kako je to činila bivša Vučićeva administracija.
