Predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava najavio je sjednicu za idući tjedan, na kojoj će se raspravljati o zaključcima godišnjeg izvješća Vladi RH, među kojima su osnivanje posebne javne ustanove, europska deklaracija o komunističkim zločinima te istraživanje masovnih grobišta u Sloveniji i BiH.
Na današnjoj konferenciji za medije predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava najavio je kako će se nova sjednica Povjerenstva održati idućega tjedna te je poručio:
„Tada ćemo proći sve točke dnevnog reda koje su bile predviđene za danas, a među njima ključni su zaključci, njih sedam, koji su sastavni dio godišnjeg izvješća koje je Povjerenstvo dužno podnijeti Vladi RH“, rekao je i dodao kako se radi o temama koje su redovito bile predmetom razgovora na samim sjednicama Povjerenstva, a tiču se problematike zločina koje su komunističke vlasti počinile neposredno po završetku Drugog svjetskog rata.
„Govorimo o mnogobrojnim likvidacijama, o nekoliko desetaka tisuća ubijenih ljudi, a po nekim procjenama i do nekoliko stotina tisuća ljudi, iako egzaktnu brojku nemamo. Ova se tema 80 godina prikrivala, no činjenica je da se i na teritoriju Republike Hrvatske, ali i susjednih država, doslovno nalaze jame, spilje i rudarska okna, a koja su zapravo stratišta velikog broja ljudi do kojih dolazimo teškim naporima i mukom nakon ovoliko godina“, poručio je, ističući kako se ovaj povijesni kontekst neupitno odražava i na našu sadašnjost i budućnost.
Jasna poruka svim totalitarnim režimima
Naglasio je da je u pozadini svega jasna poruka prema svim totalitarnim režimima. „Kada govorimo o žrtvama poraća, u pitanju je Komunistička partija Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom“, istaknuo je, rekavši kako sve ovo čime se bavi Povjerenstvo ni na koji način ne umanjuje zločine ni nacizma ni fašizma kao totalitarnih režima.
Bitno je na svjetlo dana iznijeti istinu, a u tome kontekstu jedan od ključnih prijedloga na stolu je i osnivanje javne ustanove koja će biti zadužena baviti se isključivo problematikom komunističkih žrtava poraća, s obzirom na brojnost i kontekst žrtava te s obzirom na činjenicu da je taj sadržaj bio pomno i sustavno sakrivan u bivšoj Jugoslaviji, a svjedoci smo da se ni u demokratskoj Hrvatskoj nije došlo do istinskih, kvalitetnih pomaka.
Penava je naglasio kako se drugi prijedlog koji je na stolu Povjerenstva tiče šireg društvenog konsenzusa, a to je gdje i na koji način pokopati posmrtne ostatke tolikog broja ljudi, a da to bude dostojanstveno i da se tim ljudima može doći zapaliti svijeću.
„Nužno je cjelovitim pristupom osigurati da ta žrtva bude stavljena u prikladan kontekst kako ne bi bila fragmentirana na tisuće sitnih priča, čime bi se zamaglio kontekst cijelog zločina“, upozorio je.
Penava ističe kako bi se u zaključku Povjerenstva trebao naći i prijedlog da se na razini Europskog parlamenta osigura deklaracija po uzoru na onu donesenu u srpnju 2025., koja će se odnositi i na Hrvatsku, a tiče se komunističkih zločina. Ostale točke zaključka predviđaju postavljanje izložbi kako bi se podigla razina svijesti građana o komunističkim zločinima, i to kroz izlaganje predmeta koji su pronađeni prilikom otkrivanja masovnih grobnica.
Tezno: tenkovski rov s oko 15.000 žrtava
Podsjetio je i kako je kroz razgovore koje je održao s predsjednikom slovenske Vlade Janezom Janšom i Mitjom Ferencom, koji bi trebao biti čelni čovjek po pitanju ove teme sa slovenske strane, dogovoreno da se krene istraživati i iskapati najmasovnija grobnica, a riječ je o lokaciji Tezno kraj Maribora.
„U pitanju je tenkovski rov duljine 930 metara, a s obzirom na to da je po dužnom metru registrirano 18 posmrtnih ostataka, pretpostavlja se da je riječ o oko 15.000 ubijenih ljudi, i to velikim dijelom Hrvata“, rekao je i dodao kako će na sjednici sljedeći tjedan biti govora i o masovnim grobištima na području BiH.
Husine jame: stratište zatrpano smećem
„Tu se prvenstveno referiram na poznatu lokaciju Husine jame u kojoj je, po nekim procjenama, likvidirano i bačeno između 1.000 i 2.000 ljudi, uglavnom iz Cetinskoga kraja. I ta je jama sustavno čuvana, uz zabranjen pristup gotovo pola stoljeća, a u nju je u pokušaju prikrivanja tog monstruoznog zločina nabacano smeće“, upozorio je te napomenuo kako Hrvatska ima dovoljno snage i razboritosti da u suradnji s vlastima u Bosni i Hercegovini, s ciljem odavanja dužnog pijeteta žrtvama, otkrije istinu, kako bismo se zajedno izborili za ljudske, a onda i civilizacijske i europske vrijednosti.
Poruka Vučiću: „Četnička Srbija neće ući u EU“
Penava se na kraju dotaknuo i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u kontekstu kritika koje je dobio zbog ponašanja oko ukopa osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
„Vučić je izjavio kako ne može prihvatiti nikakve argumente od Republike Hrvatske jer smo, po njemu, proustaška zemlja. To govori čovjek koji je i sam propagirao četnički pokret te je usred rata huškao četničke postrojbe. S druge strane, nitko danas u Hrvatskoj ne veliča ni nacističku ni ustašku vojsku, a ni partizane i komuniste, ali isto tako nitko ne veliča i neće veličati ni četnike.”
Penava je zaključno poručio kako je Republika Srbija poželjna u Europskoj uniji, ali četnici i četnički pokret nikada. „Dokle god je Domovinski pokret na straži, a bit ćemo onoliko dugo koliko hrvatski narod misli da treba, nema šanse da četnička Srbija uđe u Europsku uniju“, upozorio je.
