Preostali Hrvati u Tovarniku, uglavnom starije osobe i žene, morali su nositi bijele trake na rukavima kao oznaku hrvatske nacionalnosti
Srijemsko selo Tovarnik, smješteno uz granicu Srbije i Hrvatske, u rujnu i listopadu 1991. godine postalo je poprištem ubojstava, mučenja i progona hrvatskog stanovništva. Na današnji dan, 22. rujna 1991., ubijeno je 68 ljudi, a zločini su se nastavili i u danima koji su uslijedili. Među žrtvama je bio i župnik Ivan Burik, koji je ubijen 8. listopada 1991. godine. Preostali Hrvati u Tovarniku, uglavnom starije osobe i žene, morali su nositi bijele trake na rukavima kao oznaku hrvatske nacionalnosti.
Bila je to odmazda nakon višednevnog otpora slabo naoružanih branitelja Tovarnika, hrvatskog sela u Srijemu uz samu granicu sa Srbijom. JNA i srpske paravojne postrojbe nisu očekivale takav otpor, koji je dodatno usporio njihovo napredovanje prema Vukovaru.
Prema Vukovaru su iz Beograda i Novog Sada napredovale tenkovske kolone sa stotinama oklopnih vozila, dok su ih stanovnici Srbije ispraćali uz cvijeće i oduševljene pozdrave. No prije dolaska pred Vukovar, JNA i srpske snage naišle su na snažan otpor u hrvatskim selima zapadnog Srijema, među kojima su bili Tovarnik, Ilača i Bogdanovci. Branitelji tih mjesta zadali su napadačima ozbiljne probleme i narušili sliku o nadmoći srbijanske vojske.
Početni borbeni zanos, koji se u Srbiji nastojao prikazati kroz televizijske izvještaje i oduševljenje okupljenih građana, postupno je nestajao. Među mjestima koja su tome pridonijela posebno se isticao Tovarnik, selo heroj čiji su branitelji pružili otpor mnogo jačem i bolje naoružanom neprijatelju.
O borbama i stradanju Tovarnika te drugih sela zapadnog Srijema svjedoče brojne knjige, iskazi sudionika i drugi povijesni zapisi dostupni javnosti.
Masovni zločin u Tovarniku
Nakon okupacije sela, 22. rujna 1991., u Tovarniku je ubijeno 68 mještana, uglavnom Hrvata. Uslijedili su progoni, zatočenja, premlaćivanja, ubojstva, izgladnjivanje te različiti oblici tjelesnog i psihičkog zlostavljanja.
Jedno od mjesta zatočenja bila je kuća pokojnog dr. Đorđa Cvejića, koja je krajem 1991. pretvorena u kuću-logor. Prema dostupnim navodima, kroz nju je prošlo najmanje 300 hrvatskih branitelja i civila, većinom iz Tovarnika i okolnih mjesta. Dio zatočenika ondje je ubijen, dok su drugi nakon mučenja odvođeni na druga mjesta, gdje su također ubijani, a njihova tijela bacana u masovne grobnice.
U jednu od takvih grobnica bačeno je i tijelo mjesnog župnika Ivana Burika. Burik je najveći dio svojega svećeničkog života, punih 28 godina, proveo u Tovarniku. Ubijen je 8. listopada 1991. godine.
Hrvati morali nositi bijele trake
Tijekom okupacije iz Tovarnika je protjerano više od 95 posto od približno 2500 Hrvata, koliko ih je u selu živjelo prije rata. Srušeno ili oštećeno bilo je više od 70 posto kuća i gospodarskih zgrada.
Ono malo Hrvata kojima je dopušteno ostati na svojim ognjištima, uglavnom starije osobe i žene, morali su na rukavima nositi bijele krpe kao oznaku nacionalne pripadnosti. Bijelim oznakama bile su obilježene i njihove kuće. Takva je praksa podsjećala na obilježavanje Židova tijekom nacističkog progona.
Sličan zločin Tovarnik je doživio i 8. prosinca 1944. godine. Tada su partizani prilikom ulaska u selo ubili 51 Tovarničanina, uglavnom Hrvata i Nijemaca. Žrtve su, prema navodima o tom događaju, ubijane noževima i letvama, a neke su bačene sa zvonika pravoslavne crkve. Večernji list je 8. prosinca 2013. objavio da su popis za likvidaciju sastavili domaći Tovarničani srpske nacionalnosti.
Svake godine rodbina žrtava i predstavnici društva “Antun Gustav Matoš” odaju počast ubijenima iz 1944. godine. Uz ogradu pravoslavne crkve u Tovarniku polažu cvijeće i pale svijeće te mole za duše stradalih.
Branko Šimunić, Hrvat, bojnik Hrvatske vojske i bivši zatočenik srpskih logora, u kojima je proveo 120 dana, u Beogradu je bio osuđen na smrt. Na prosvjednom skupu u Vukovaru 2018. godine, koji je organizirao gradonačelnik Ivan Penava, svjedočio je o ubojstvu svoje trojice braće, kastriranju trojice hrvatskih branitelja, identitetu počinitelja i neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa.
