Županica Nataša Tramišak danas je potpisala ugovore za dva EU projekta koja će unaprijediti primarnu zdravstvenu zaštitu na potpomognutim područjima županije.
Dok javnost s nestrpljenjem prati dinamiku izgradnje novog Kliničkog bolničkog centra Osijek, kao simbola dugoročne transformacije zdravstvenog sustava istočne Hrvatske, paralelno se odvija manje medijski eksponirana, ali za svakodnevni život građana jednako važna priča – ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu. Naime. županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak danas je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu svečano potpisala i preuzela ugovore za dva kapitalna projekta koja bi trebala bitno olakšati pristup zdravstvenim uslugama stanovnicima diljem županije.
Dva projekta, jedan cilj – zdravstvo bliže građanima
Riječ je o projektima „Dostupnija primarna i specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita na području Osječko-baranjske županije I i II”, koje Županija provodi u partnerstvu s Domom zdravlja Osječko-baranjske županije i Zavodom za hitnu medicinu. Za razliku od velikih infrastrukturnih pothvata poput budućeg KBC-a Osijek, čiji učinci će se osjetiti tek za nekoliko godina, ova ulaganja usmjerena su na neposredno unaprjeđenje usluga u ordinacijama i vozilima hitne pomoći koje građani koriste svakodnevno.
Fokus projekata stavljen je na potpomognuta područja županije – od Đakova, Valpova i Belog Manastira, preko Donjeg Miholjca, Belišća i Čepina, do manjih mjesta poput Koške, Đurđenovca, Batine, Čeminca, Bilja, Darde, Kneževa, Magadenovca, Strizivojne, Petrijevaca, Potnjana, Gorjana i Piškorevaca. Ulaganja obuhvaćaju i područje Osijeka, Našica, Antunovca te Sarvaša. Cilj je jasan: povećati broj dostupnih dijagnostičkih i terapijskih usluga te smanjiti razlike u dostupnosti zdravstvene skrbi između gradskih središta i ruralnih krajeva.
Nova oprema za desetak medicinskih područja
Srž projekata čini nabava suvremene medicinske opreme i vozila za domove zdravlja te hitnu medicinsku službu diljem županije. Oprema će stići u ordinacije obiteljske medicine, dentalne medicine, ginekologije, interne medicine, radiologije, oftalmologije te fizikalne medicine i rehabilitacije, dok će se dio sredstava usmjeriti i na jačanje kapaciteta Hiitne medicinske pomoći.
Među najvrjednijim stavkama ulaganja izdvajaju se digitalni RTG uređaji, mamograf za probir raka dojke, ultrazvučni uređaji, dentalne jedinice te specijalizirana kardiološka i ginekološka oprema. Značajan dio sredstava namijenjen je i opremanju hitne medicine, dok će patronažna služba dobiti nova električna vozila – rješenje koje bi trebalo osigurati i ekološki održiviji način rada terenskih timova.
Zdravstvo dostupno i osobama s invaliditetom
Posebna se pažnja, u sklopu projekata, posvećuje pristupačnosti zdravstvenih usluga osobama s invaliditetom. Planirana je ugradnja redomata s glasovnom obavijesti, koji će olakšati snalaženje slijepim i slabovidnim pacijentima, kao i prilagodba mrežnih stranica domova zdravlja standardima digitalne pristupačnosti. Predviđena je i edukacija zdravstvenih djelatnika o radu s ranjivim skupinama, s ciljem promicanja ravnopravnog pristupa zdravstvenoj skrbi za sve građane, bez obzira na njihove specifične potrebe.
Gotovo 4,4 milijuna eura iz europskih fondova
Ukupna vrijednost oba projekta iznosi gotovo 4,4 milijuna eura, a sredstva su u cijelosti osigurana kao bespovratna potpora iz fondova Europske unije, u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Time Osječko-baranjska županija nastavlja praksu povlačenja europskog novca za projekte koji izravno poboljšavaju kvalitetu života lokalnog stanovništva, bez opterećivanja županijskog proračuna.
Provedba projekata predviđena je u razdoblju od 1. srpnja 2026. do 1. siječnja 2028. godine, što znači da bi građani istočne Hrvatske nove zdravstvene kapacitete i opremu trebali dobiti na korištenje unutar naredne godine i pol.
Što ovo znači za stanovnike županije
Iako je izgradnja novog KBC-a Osijek ta koja privlači najviše pažnje javnosti kao simbol reforme zdravstvenog sustava, upravo ovakvi projekti – usmjereni na primarnu i specijalističko-konzilijarnu razinu skrbi – imaju izravan i brz učinak na svakodnevicu pacijenata. Nova dijagnostička oprema u manjim mjestima znači kraće liste čekanja, manje putovanja do većih centara i brži pristup pregledima poput mamografije ili ultrazvuka, što je osobito značajno za stanovnike ruralnih i potpomognutih područja županije.
