Među četvero osumnjičenih za namjerno izazivanje deset požara na zadarskom području, prema neslužbenim informacijama je Vladimir Ćupić iz Biljana Donjih, javnosti poznat iz dugogodišnje afere “Crno brdo”. Njegovo ime policija službeno nije objavila.
Ako se neslužbene informacije pokažu točnima, Ćupić bi se u novom slučaju našao u središtu pozornosti samo nekoliko mjeseci nakon što je javno govorio o svojoj ulozi u aferi poznatoj kao “Crno brdo”.
Riječ je o velikoj količini silikomanganske i feromanganske troske koja je godinama bila odložena u Biljanima Donjim, nedaleko od obiteljskih kuća. Materijal je na lokaciju dovezen 2010. i 2011. godine, nakon procesa vezanog uz sanaciju otpada iz šibenske Tvornice elektroda i ferolegura, a procjene su govorile o približno 140 tisuća tona troske, kako navodi Index.hr.
Ćupić je u svibnju 2025. za Novosti tvrdio da je zemljište na rubu sela naslijedio, da ga nije koristio te da je pristao iznajmiti njegov dio nakon što mu je, prema njegovoj verziji događaja, rečeno kako će ondje biti odlagan građevinski materijal. Govorio je da su mu obećani naknada, posao čuvara i plaća od 11 tisuća kuna, ali da od cijelog posla na kraju nije zaradio ništa.
Tada je tvrdio i da se zbog cijelog slučaja našao na meti dijela mještana.
Sud EU-a utvrdio propuste Hrvatske
Slučaj “Crno brdo” završio je pred Sudom Europske unije. Hrvatska je još 2019. godine izgubila spor jer nije poduzela potrebne mjere kako bi se materijalom u Biljanima Donjim gospodarilo bez ugrožavanja zdravlja ljudi i okoliša. Sud je zaključio da se odloženi materijal mora smatrati otpadom, a ne nusproizvodom ili uporabivom mineralnom sirovinom.
Europska komisija ranije je upozorila da je otpad odložen manje od 50 metara od kuća te da Hrvatska mora osigurati njegovo zatvaranje i sanaciju. U ranijim analizama zabilježene su povišene koncentracije pojedinih opasnih tvari, uključujući policikličke aromatske ugljikovodike.
U novoj presudi iz ožujka 2025. Hrvatska je kažnjena paušalnim iznosom od milijun eura te dodatnih 6500 eura za svaki dan kašnjenja do izvršenja presude. Sud je pritom naveo rizik za zdravlje ljudi i okoliš, mogućnost otpuštanja štetnih tvari te povišene vrijednosti opasnih tvari i radioaktivnost iznad dopuštenih razina.
Sanacija završena, ali pitanja ostaju
Sanacija lokacije u Biljanima Donjim završena je u studenome 2025. godine, prije ugovorenog roka. Troska je odvožena u pogon tvrtke Kemokop u Sisku na obradu, a dio obrađenog materijala, nakon gubitka statusa otpada, predviđen je za korištenje u cestogradnji.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen početkom kolovoza potvrdio je da troske na toj lokaciji više nema, a premijer Andrej Plenković potom je “Crno brdo” spomenuo kao primjer saniranog odlagališta.
Stanovnici Biljana Donjih godinama su upozoravali na moguće posljedice za zdravlje i okoliš te iznosili zabrinutost zbog većeg broja oboljelih u mjestu. Ipak, važno je naglasiti da sud EU-a nije utvrdio uzročno-posljedičnu vezu između odložene troske i pojedinačnih bolesti stanovnika, već je utvrdio da je otpad predstavljao opasnost za ljude i okoliš.
Podsjetimo, zadarska policija izvijestila je da je kriminalističkim istraživanjem obuhvatila trojicu hrvatskih državljana u dobi od 46, 45 i 42 godine te 33-godišnju državljanku Poljske. Sumnja se da su 14. i 15. kolovoza, prema prethodnom dogovoru i planu, namjerno izazvali požare na deset lokacija u Zadru i Zadarskoj županiji.
Sudac istrage Županijskog suda u Zadru Hrvoje Visković odredio je svim osumnjičenima jednomjesečni istražni zatvor. Za trojicu je pritvor određen i zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, dok je za sve četvero utvrđena opasnost od ponavljanja kaznenog djela. Motiv navodnih paljevina zasad nije poznat.
