Na obilježavanju 160. obljetnice Viškog boja predsjednik Republike istaknuo je povijesnu važnost pobjede kod Visa, a potom uputio oštre poruke Vladi zbog polemike oko načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida i odluke da Hrvatska vojska ne sudjeluje na vojnom mimohodu u Parizu.
Na obilježavanju 160. obljetnice Viškog boja na otoku Visu predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović sudjelovao je u službenom programu odavanja počasti jednom od najznačajnijih pomorskih događaja hrvatske povijesti. S broda Hrvatske ratne mornarice položio je vijenac u more, a nakon njega isto su učinili izvanredna i opunomoćena veleposlanica Republike Austrije u Hrvatskoj Yvonne Tončić-Sorinj te gradonačelnik Visa Hrvoje Mratinić.
Obilježavanje velike obljetnice okupilo je predstavnike lokalne i regionalne vlasti, diplomatskog zbora, Hrvatske ratne mornarice, austrijske vojne izaslanike, umirovljene austrijske mornare u povijesnim odorama te brojne uzvanike iz javnog i kulturnog života.
Viški boj kao prekretnica hrvatske povijesti
Govoreći o povijesnom značaju bitke kod Visa, predsjednik Milanović naglasio je kako je riječ o događaju čije su posljedice bile dalekosežne za razvoj hrvatske političke i nacionalne svijesti.
„160. obljetnica Viškog boja važan je događaj u hrvatskoj povijesti. Da su Talijani dobili tu bitku, moguće je da bi se u svojem naletu osnivanja nacionalne države iskrcali od Zadra do Dubrovnika, na cijelu obalu. Kako bi onda išla naša priča s formiranjem hrvatske političke nacije u Dalmaciji, bez koje Hrvatska ne postoji – kao što ne postoji bez Slavonije – to nećemo znati. U bitci su sudjelovali naši ljudi s hrvatskog Jadrana, Dalmatinci. Tako da sam prvi put ovdje s posebnim zadovoljstvom.“
Viški boj odigrao se 20. srpnja 1866. godine kao dio austro-pruskog rata. Povijest ga pamti kao prvu veliku pomorsku bitku između flota na parni pogon, čime je označena prekretnica u razvoju pomorskog ratovanja.
Iako brojčano slabija, austrijska mornarica ostvarila je pobjedu nad talijanskom flotom, a presudnu ulogu imali su brojni hrvatski mornari iz Dalmacije. Povjesničari smatraju da je upravo ta pobjeda zaustavila tadašnje talijanske pretenzije prema istočnoj obali Jadrana te dodatno ojačala hrvatsku nacionalnu svijest u Dalmaciji sredinom 19. stoljeća.
Milanović stao u obranu generala Kundida
Nakon službenog dijela programa predsjednik Republike osvrnuo se na aktualna politička prijepora oko odluke da Hrvatska vojska ne sudjeluje na vojnom mimohodu u Parizu te je oštro reagirao na kritike upućene načelniku Glavnog stožera OSRH generalu Tihomiru Kundidu.
„Pustite generala Kundida na miru, ako imate problema sa mnom – razgovarajte sa mnom. Vojska funkcionira po zapovijedi. Vojnik zna što smije i kako se u kojoj situaciji mora ponašati. Vojnik izvršava zapovijed. Kada je u pitanju zapovijedanje vojskom, postoji vrhovni zapovjednik i postoji načelnik Glavnog stožera. Kada su u pitanju zapovijedi, Plenković i Anušić neka odbiju od praga.“
Predsjednik je ustvrdio kako načelnik Glavnog stožera nije učinio ništa drugo nego izvršio zapovijed vrhovnog zapovjednika.
„Načelniku Kundidu ne može nitko ništa. Oni su opasni bleferi.“
Podsjetio je pritom da su i pripadnici policije u Pariz otišli temeljem zapovjednog lanca unutar Ministarstva unutarnjih poslova.
„Kundid je trebao napraviti ono što mu zapovjedi Vrhovni zapovjednik, kao što su i policajci Antiterorističke jedinice Lučko postupili po Božinovićeoj zapovjedi, odnosno odluci koju je on spustio ravnatelju policije. Stvari su jasne kada se želi biti minimalno korektan. Ali, kad se želi proganjati načelnika Kundida, osobu koja se ne može braniti – a to rade Plenković, Božinović, Medved – to je gnjusno jer njima Kundid ne može odgovoriti.“
„Specijalna policija nije Hrvatska vojska“
Predsjednik Republike istaknuo je kako poštuje pripadnike specijalne policije, ali upozorio da se njihove zadaće i položaj ne mogu izjednačavati s Hrvatskom vojskom.
„Respektiram pripadnike specijalne policije, ali to nije Hrvatska vojska i svaki pokušaj da se uspoređuju s HV-om, kao da postoji rivalitet, to se ne radi.“
Oštre kritike Davoru Božinoviću
Posebno se osvrnuo na izjave ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića.
„Davor Božinović, koji je u svojoj novijoj povijesti obnašao dužnost predstojnika Ureda predsjednika Mesića, tada je ovlasti predsjednika u zapovijedanju tumačio diktatorski. Taj isti Božinović – koji je dolazio u SDP i govorio kako će Mesić dobiti izbore i kako ćemo razbiti HDZ – onda je postao HDZ-ovac i sve se promijenilo. Božinović o tome ne smije govoriti jer ima putra na glavi.“
Predsjednik je pritom poručio da će nastaviti reagirati svaki put kada se, kako je rekao, na sličan način bude prozivalo načelnika Glavnog stožera.
„Kada god spomenu načelnika Glavnog stožera na takav huljski način, čovjeka koji se ne može i neće braniti, samo zato što je ispunio zapovijed.“
Kritike zbog rasporeda sjedenja u Parizu
Milanović je komentirao i protokol tijekom vojnog mimohoda u Parizu, ustvrdivši kako hrvatski premijer nije smio prihvatiti mjesto u drugom redu iza predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
„Protokol je politika. Ako je to bila manifestacija EU, onda je Vučić gost i ne može sjediti ispred hrvatskog premijera, u prvom redu. Ako je to bila koalicija voljnih, zašto bi Srbija sjedila u prvom redu i onda opet Plenkoviću nije mjesto u drugom redu. Ako je to NATO, a nije NATO jer nije bilo Amerikanaca, opet Vučić ne može sjediti ispred Plenkovića. Dakle, Francuzi sa Srbijom imaju posebne račune i to sve rade kao da mi ne postojimo.“
Dodao je kako je upravo zbog takvih okolnosti donio odluku da Hrvatska vojska ne sudjeluje na mimohodu.
„Ali naši glavešine nemaju nikakvih problema s time, oni su tu da ispune želju i da se postroje. Za čiji račun? Da stvar bude gora, radi se i o Srbiji kojoj Francuzi prodaju oružje, malo nama, malo njima, i na kraju nam objašnjavaju kako je to za bolju budućnost. Državnu politiku na takav način ne vidim, postavljat ću sva nužna, neugodna i legitimna pitanja da netko da obrazloženje, a oni neka idu po vojnim paradama i neka sjede iza Vučića.“
„EU se bavi isključivo pričom o ratu“
Predsjednik Republike dodatno je obrazložio zašto se protivio sudjelovanju Hrvatske vojske u vojnom mimohodu.
„Kad je Hrvatska u pitanju, protiv sam toga da bude tamo jer je to, za sada, samo psihološka priprema za rat protiv Rusije. U Europskoj uniji ništa se ne događa u ekonomskom, socijalnom, kulturnom i bilo kojem drugom smislu, EU se bavi isključivo pričom o ratu i pokušajem financiranja ratne proizvodnje. EU se sama dovela u nepovoljnu situaciju, ali opet ne toliko nepovoljnu kakva bi mogla biti ako se nastavi ovakvo bezumno ponašanje. Jer, od Rusije nema opasnosti što se tiče teritorija, sigurnosti, mira ili života građana EU. Ali, može se izazvati konflikt, a nekim ljudima srca žarko kucaju za to, a onda će oni pobjeći. A koga misle za to mobilizirati, Hrvate? To se neće dogoditi.“
Obilježavanje 160. obljetnice Viškog boja tako je, uz prisjećanje na jednu od najvažnijih pomorskih pobjeda u hrvatskoj povijesti, obilježila i nova razmjena oštrih političkih poruka između predsjednika Republike i Vlade oko pitanja zapovijedanja Oružanim snagama te hrvatske vanjske i sigurnosne politike.
