Pukovnik Marko Skejo pred sudom je bio jasan – dok je IX. bojna HOS-a branila Hrvatsku, poklič “Za dom spremni” nikome nije smetao. Danas se zbog njega lome koplja, dižu optužnice i vode sudski postupci – no splitski sud presudio je da je kninsko okupljanje 2022. godine bilo iznimka od zabrane.
Općinski prekršajni sud u Splitu oslobodio je Marka Skeju i dvanaestoricu pripadnika Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) optužbi za remećenje javnog reda i mira, presudivši da je uzvikivanje pokliča “Za dom spremni” na Dan pobjede 2022. godine ispred spomenika na kninskom Trgu Ante Starčevića potpalo pod jednu od rijetkih dopuštenih iznimaka od zabrane korištenja tog pozdrava u javnom prostoru.
Policijska postaja Knin dvadesetero okupljenih pripadnika IX bojne HOS-a teretila je prema članku 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, no sutkinja je u obrazloženju presude jasno razgraničila dvije stvari – sam poklič i kontekst u kojem je izgovoren.
Sud: pozdrav je neustavan, ali postoje iznimke
Iz obrazloženja presude proizlazi da sud nije doveo u pitanje temeljnu činjenicu – da je “Za dom spremni” bila službena krilatica ustaškog pokreta i totalitarnog režima Nezavisne Države Hrvatske te da je kao takva protivna Ustavu Republike Hrvatske. To je, ističe sutkinja, nesporno.
Ono što je presudu odvelo u smjeru oslobađajuće odluke jest činjenica da je isti pozdrav korišten i tijekom Domovinskog rata, kao sastavni dio službenog grba HOS-a. Pripadnici te postrojbe, podsjeća sud, kao hrvatski branitelji nosili su odoru s tim grbom dok su sudjelovali u obrani zemlje od oružane agresije Srbije, Crne Gore i Jugoslavenske narodne armije, kao i oružane pobune dijela srpskog stanovništva.
Sutkinja se pritom oslonila na dosadašnju sudsku praksu i mišljenje Vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima, zaključivši da okolnosti kninskog okupljanja – komemorativni karakter, mjesto i povod – opravdavaju primjenu iznimke.
Ova presuda nije usamljen slučaj. Riječ je o još jednoj u nizu odluka prekršajnih sudova u posljednjih nekoliko mjeseci kojima se sudionici komemoracija u Kninu oslobađaju odgovornosti za isti poklič, dok pravni stručnjaci i institucije ostaju podijeljeni oko toga koliko se takva praksa uklapa u ustavni poredak.
Skejina obrana: “Tada pozdrav nikome nije smetao”
Iz spisa predmeta proizlazi i obrana Marka Skeje, pukovnika HOS-a u mirovini i ratnog zapovjednika IX. bojne “Rafael Boban”, koji je pred sudom iznio vlastito viđenje događaja iz 1991. godine kada je, kako je naveo, JNA zajedno sa srpsko-četničkim snagama napala Hrvatsku, zbog čega su se uz redovnu policiju počele dizati i dragovoljačke postrojbe – među njima i HOS, koji se borio “od Vukovara do Dubrovnika”. Podsjetio je da je u redovima IX. bojne u Domovinskom ratu poginulo 753 pripadnika HOS-a, ljudi koji su, kako je istaknuo, i sami bili “Za dom spremni”, baš kao i ostali hrvatski borci.
Skejo je pred sudom ustvrdio da pozdrav tada nikome nije smetao, a da danas smeta onima koji su se, prema njegovim riječima, u ratnim godinama sklonili “u mišje rupe” dok su pripadnici HOS-a ginuli. Iznio je tezu da ih danas progone upravo oni koji su, kako je rekao, priželjkivali opstanak Jugoslavije.
Objašnjavajući događaj od 5. kolovoza 2022. godine, Skejo je naveo da taj datum HOS-ovci doživljavaju gotovo kao dan Svih svetih – dan kada su hrvatske postrojbe i narod dobili snagu da na Kninskoj tvrđavi stave konačni pečat na oslobođenje Hrvatske. Naglasio je da je riječ o Danu branitelja te da IX. bojna, kao dio te tradicije, svake godine dolazi u Knin proslaviti obljetnicu zajedno s drugim postrojbama.
Prema njegovim riječima, postrojba se toga dana ponašala disciplinirano, “po svim vojnim uzancama”, odajući počast poginulima paljenjem svijeća, polaganjem vijenca i pozdravom kojim su se njihovi suborci pozdravljali u najžešćim borbama za Hrvatsku – onim istim pokličem koji, ističe, pripadnici IX. bojne i cijeloga HOS-a nose kao znakovlje na odorama od početka rata do danas. Najavio je da će svake godine kao zapovjednik dolaziti odati počast poginulima i pozdraviti ih starim hrvatskim pozdravom.
Na raspravi je Skejo od svjedoka – policijskog službenika Ante Čavčića, voditelja osiguranja na Trgu Ante Starčevića tog dana – tražio da objasni u čemu je, s obzirom na obilježja članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, sastojao prekršaj kada su okupljeni samo zapalili svijeću, položili cvijeće i pozdravili poginule. Usporedio je to sa situacijom u kojoj bi se svećeniku zabranilo izgovoriti uobičajeni crkveni pozdrav. Svjedok Čavčić potvrdio je da okupljeni nisu remetili red fizičkim sukobima ili nasiljem, no da je prekršaj, prema tumačenju policije, ostvaren samim izvođenjem teksta pokliča na javnom mjestu. Naveo je i da su mu poznate preporuke Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima iz 2018. godine.
Iskaz Ante Veštića: ‘Nekad nam je grb priznavao i Ivica Račan’
U spisu se navodi i iskaz Ante Veštića, jednog od dvanaestorice HOS-ovaca koji su uz Skeju stajali pred sudom. On je na suočenju sa svjedokom rekao kako za njega nema dodatnih pitanja, no htio je naglasiti da su prije, kada je njihova pomoć trebala, HOS-ovce svi tapšali po ramenima i nitko im nije spočitavao poklič – pa čak ni general Ante Bobetko, koji ih je, prema njegovim riječima, u jednom trenutku i sam postrojavao. Istaknuo je da su njihov grb i znakovlje na odori bili priznati i za mandata tadašnjeg premijera Ivice Račana, dodavši da danas, kada “više nikome ne trebaju”, završavaju po sudovima. Zaključio je pitanjem je li problem zapravo u samom pozdravu ili je posrijedi nešto sasvim drugo, aludirajući na političke okolnosti.
‘Znali su nas hapsiti’: reakcija HOS-ovaca
Objavi presude u Splitu prisustvovali su Miće Ćuk i Renato Hittel, dok Marko Skejo nije bio nazočan. Hittel je za medije rekao da napokon postoji pisani dokaz o oslobađajućim presudama te izrazio nadu da sličnih postupaka ubuduće neće biti.
„Znali su nas u Kninu hapsiti, a jedne godine su nam i zapriječili pristup“, kazao je Hittel, dodajući da očekuje kako će nakon ove presude prakticiranje pozdrava na komemoracijama proći bez daljnjih prijava.
Slične reakcije uslijedile su i u ranijim, srodnim slučajevima. Skejo, bivši zapovjednik IX. bojne HOS-a “Rafael Boban”, oslobođen je u još jednom postupku pred Visokim prekršajnim sudom zbog istog pokliča izgovorenog na obljetnici Oluje, a presudu je tada nazvao očekivanom, tvrdeći da je riječ o pozdravu kojim se odaje počast poginulim suborcima.
Ne slažu se svi: ustavni stručnjaci upozoravaju
Praksa prekršajnih sudova da poklič u određenim okolnostima proglašava dopuštenim ne prolazi bez kritike. Ustavnopravni stručnjaci upozoravaju kako Ustav ne poznaje “iznimke” kada je riječ o simbolima proglašenima protuustavnima – ako je nešto neustavno, tvrde, ono to ostaje bez obzira na kontekst u kojem se koristi.
I glasnogovornica Visokog prekršajnog suda ranije je isticala da samostalno, izolirano korištenje pozdrava nije dopušteno u javnom prostoru, no da su sudska vijeća zauzela stav kako je u iznimnim, komemorativnim situacijama korištenje ipak dopušteno. Upravo ta napetost – između jasne ustavne zabrane i sudske prakse koja dopušta odstupanja – ostaje središnje sporno pitanje.
Ministarstvo unutarnjih poslova dosad je više puta poručivalo da je poklič zakonom zabranjen i kažnjiv te da policija postupa u skladu sa zakonom kada podnosi prekršajne prijave, što znači da će splitska presuda vjerojatno ponovno pokrenuti raspravu o tome trebaju li se kriteriji za “iznimke” jasnije definirati.
