U jeku sve intenzivnijih političkih rasprava o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, predstavnici Domovinskog pokreta i Hrvatske demokratske zajednice danas su održali prvi službeni sastanak posvećen prijedlogu saborske Rezolucije koja bi trebala definirati smjer hrvatske politike prema tom pitanju. Riječ je o inicijativi koja, prema navodima Domovinskog pokreta kao predlagatelja, nastoji objediniti ustavnopravne, političke i međunarodne aspekte zaštite prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, uz istodobno otvaranje šire javne rasprave o ulozi Hrvatske u tom procesu.
Sastanak dolazi u trenutku kada se pitanje izbornog modela i političke reprezentacije u Federaciji BiH ponovno nameće kao jedno od ključnih otvorenih pitanja u odnosima unutar zemlje, ali i u regionalnom kontekstu. Domovinski pokret pritom naglašava kako predložena Rezolucija ima za cilj ponuditi konkretan, provediv okvir koji bi, uz potporu stručne javnosti i političkih aktera, mogao poslužiti kao temelj za dugoročno rješenje.
U nastavku prenosimo priopćenje Domovinskog pokreta u cijelosti.
Povod sastanku DP-ova je stranačka inicijativa, a radilo se na usklađivanju stajališta o prijedlogu Rezolucije koja bi trebala biti usvojena u Hrvatskom saboru i provedena u skladu sa strateškim nacionalnim interesima Republike Hrvatske i zaštitom Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.
Domovinski pokret upoznao je koalicijske partnere s ključnim odrednicama prijedloga Rezolucije kojoj su važan doprinos dali i ustavnopravni i drugi stručnjaci s velikim iskustvom rada na ovom i sličnim pitanjima u BiH, EU i SAD-u. Multidisciplinarna radna skupina na čelu s glavnim tajnikom Mladenom Baraćem i saborskim zastupnikom Josipom Dabrom pripremila je ustavnopravnu, političku i tehničku podlogu modela rješavanja hrvatskog pitanja u BiH, s naglaskom na prvi korak uspostave zasebne izborne jedinice u Federaciji BiH.
Uz prijedlog Rezolucije javnosti dostavljamo i izvadak iz ključnog dokumenta pod nazivom: „Elaborat o ustavnopravnoj podlozi rješenja hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini“. Cilj je otvoriti konstruktivnu i argumentiranu javnu raspravu kako bi se, u dobroj vjeri i s iskrenom namjerom, došlo do najboljeg rješenja.
Odlučno odbacujemo uobičajene neutemeljene primjedbe da se Republika Hrvatska ne treba miješati u unutarnja pitanja susjedne države. Republika Hrvatska nije samo supotpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, već ima i ustavnu te političku odgovornost prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Povijesne okolnosti i odluke donesene tijekom uspostave Federacije Bosne i Hercegovine dodatno naglašavaju obvezu Republike Hrvatske da aktivno sudjeluje u zaštiti njihovih prava i ustavnog položaja.
U danima koji slijede nastavit će se razgovori između DP-a i HDZ-a radi usuglašavanja konačnih stajališta. Cilj je pred koalicijske partnere, političke čimbenike te hrvatsku, bosanskohercegovačku i međunarodnu javnost izaći s prijedlogom koji će biti provediv, utemeljen na međunarodnim sporazumima i u najboljem interesu hrvatskog naroda u BiH, nacionalnom interesu Republike Hrvatske, uz jasan doprinos izgradnji jedinstvene, stabilne, funkcionalne Bosne i Hercegovine kao buduće članice Europske unije”, stoji u priopćenju Domovinskog pokreta koji je priložio i Rezoluciju o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, a koju prenosimo u nastavku.
Tekst Rezolucije o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini
1. Hrvatski sabor ocjenjuje da, u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima, hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne ostvaruje u potpunosti svoju konstitutivnost niti se može smatrati u potpunosti jednakopravnim s ostala dva konstitutivna naroda, što hrvatsko nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini ostavlja neriješenim te ga čini predmetom legitimnoga pojačanog interesa Republike Hrvatske.
2. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na trajno pružanje programske, financijske i političke potpore obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim i medijskim institucijama te institucijama Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini radi postizanja višeg stupnja autonomije Hrvata u Bosni i Hercegovini.
3. Hrvatski sabor zahtjeva od Vlade Republike Hrvatske nastavak pružanja potpore ostvarivanju potpune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini u okviru reforme političkoga sustava koja bi dovela do poštenih izbora, na kojima bi svaki konstitutivni narod birao vlastite legitimne predstavnike, pritom uzimajući u obzir uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor predstavnika hrvatskoga naroda s ciljem političke jednakopravnosti Hrvata.
4. Hrvatski sabor očekuje od Vlade Republike Hrvatske nastavak aktivne potpore europskom putu Bosne i Hercegovine, u skladu s hrvatskim nacionalnim interesom u sigurnosnom, gospodarskom i političkom smislu. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske da na europskome putu Bosne i Hercegovine nastavi dijeliti iskustva i znanja u cilju učinkovite provedbe reformi, pritom podržavajući isključivo reformske inicijative koje će odražavati tronacionalni (i multikonfesionalni) karakter Bosne i Hercegovine, uključujući političku, jezičnu, kulturnu i teritorijalnu autonomiju Hrvata u Bosni i Hercegovini, te trajno onemogućiti političku dominaciju nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
5. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske na korištenje svih raspoloživih mehanizama u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama, uključujući i pravo veta, kako bi se potaknule korisne i spriječile štetne inicijative u zaštiti interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini.
6. Hrvatski sabor s osobitom pozornošću prati izborne procese u Bosni i Hercegovini te pritom najoštrije osuđuje sve pozive na izborni inženjering, osobito u smislu organiziranoga preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izaslanika u domovima naroda i drugim tijelima. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske da takve manipulacije nedvosmisleno osudi u okviru institucija Europske unije i međunarodnih organizacija te da, sukladno nacionalnom zakonodavstvu (slijedeći diplomatsku praksu persona non grata), sankcionira političke i javne dužnosnike iz Bosne i Hercegovine koji potiču izborne inženjeringe na štetu Hrvata u Bosni i Hercegovini.
7. Hrvatski sabor poziva Vladu Republike Hrvatske da, uz puno poštovanje važećega pravnog okvira i međunarodnih obveza, provede sveobuhvatnu reviziju zakonitosti postupaka stjecanja hrvatskoga državljanstva u slučajevima u kojima postoje osnovane sumnje na nepravilnosti, a odnose se na osobe s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, uključujući i slučajeve pojedinaca koji sustavno potiču na izborni inženjering, preglasavanje i narušavanje političkoga položaja hrvatskoga naroda, te da poništi nezakonito stečeni status hrvatskoga državljanstva u slučajevima zlouporabe zakonskih osnova. Revizija se treba temeljiti na dostupnim podatcima o nesrazmjeru između broja evidentiranih državljana Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini i povijesno-demografskih pokazatelja, radi zaštite položaja hrvatskoga konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini te očuvanja kredibiliteta Republike Hrvatske.
8. Hrvatski sabor očekuje od Predsjednika Hrvatskoga sabora, do kraja 2026. godine, u okviru međunarodne suradnje Hrvatskog sabora, predloži smjernice za jačanje dijaloga i institucionalne suradnje s Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine kao najvažnijim političkim tijelom hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i zagovornikom njegovih legitimnih političkih zahtjeva unutar Bosne i Hercegovine. Predsjednik Hrvatskoga sabora osigurat će da međuinstitucionalna suradnja bude utemeljena na dijalogu, poštovanju višestranačja i širokoj zastupljenosti političkih stavova, s ciljem jačanja potpore i boljega razumijevanja stajališta Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine među širom javnosti u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Hrvatskoga sabora će Hrvatskome saboru jednom godišnje podnositi izvješće o ostvarenim aktivnostima i ciljevima u provedbi navedenih smjernica, uključujući pregled suradnje te informaciju o djelovanju Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
U Zagrebu, 17. lipnja 2026.
Ivan Penava
Predsjednik Domovinskog pokreta
