Danas katolici diljem Hrvatske i svijeta slave Tijelovo, jedan od najvećih blagdana Katoličke Crkve, poznat pod punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Tijelovo je blagdan kojim Katolička Crkva na poseban način slavi otajstvo euharistije, ali i obnavlja vjeru u Isusa Krista, pravoga Boga i pravoga čovjeka, koji je svojim utjelovljenjem postao blizak svakom čovjeku. Upravo je zato ova svetkovina stoljećima među najvažnijim blagdanima kršćanskoga svijeta.
U Hrvatskoj je Tijelovo državni blagdan i neradni dan, a obilježava se svetim misama, euharistijskim klanjanjima i tradicionalnim procesijama kroz gradove i sela.
Tijelovo nije samo blagdan euharistije. Njime Crkva želi obnoviti vjeru u osobu Isusa Krista, Bogočovjeka koji je u određenom povijesnom trenutku postao čovjekom i uzeo ljudsko tijelo. Bog je, prema kršćanskom vjerovanju, postao jedan od nas. Isus Krist imao je ljudsko tijelo i krv poput svakog čovjeka te je, kako navodi sveti Pavao, bio „u svemu jednak nama osim u grijehu“.
Na posljednjoj večeri Isus je tajnu svojega utjelovljenja i svoje prisutnosti među ljudima utkao u znakove kruha i vina koji, prema vjerovanju Katoličke Crkve, postaju njegovo Tijelo i Krv. Upravo zato Tijelovo zauzima posebno mjesto u liturgijskoj godini jer snažno naglašava vjeru u Kristovu stvarnu prisutnost u euharistiji. Poznati hrvatski propovjednik pok. fra Zvjezdan Linić isticao je kako Tijelovo želi posebno naglasiti istinu da je Isus pravi čovjek i pravi Bog te da ljudsko tijelo nije samo dar koji primamo nego i dar kojim možemo služiti drugima.
Svetkovina rođena iz mističnog viđenja
Početci Tijelova sežu u 13. stoljeće i povezani su sa sveticom Julijanom iz Cornillona, augustinskom redovnicom iz okolice belgijskog Liègea. Ona je od mladosti imala mistična viđenja. U jednom od njih vidjela je puni mjesec s tamnom mrljom. Kasnije je, prema vlastitom svjedočanstvu, shvatila da mjesec predstavlja Crkvu, a tamna mrlja nedostatak posebnog blagdana posvećenog Presvetom Oltarskom Sakramentu.
Nakon godina šutnje svoje je iskustvo podijelila crkvenim vlastima. Biskup Liègea Robert de Thourotte prihvatio je prijedlog te je 1246. godine u svojoj biskupiji uveo blagdan posvećen euharistiji. Među onima koji su podržali Julijaninu ideju bio je i Jacques Pantaléon, tadašnji arhiđakon Liègea, koji će kasnije postati papa Urban IV.
Čudo koje je promijenilo povijest Crkve
Godine 1263. dogodilo se poznato euharistijsko čudo u talijanskoj Bolseni. Njemački svećenik Petar iz Praga tijekom mise borio se sa sumnjama u stvarnu Kristovu prisutnost u euharistiji. Prema crkvenoj predaji, tijekom lomljenja hostije iz nje je potekla krv koja je natopila oltarno platno.
Vijest je stigla do pape Urbana IV., koji je nakon istrage godinu dana kasnije, 1264. godine, bulom Transiturus de hoc mundo ustanovio blagdan Tijelova za cijelu Katoličku Crkvu.
Za liturgijske tekstove nove svetkovine bio je zadužen sveti Toma Akvinski, jedan od najvećih teologa u povijesti Crkve.
Procesije koje svjedoče vjeru
Najprepoznatljivije obilježje Tijelova jesu svečane procesije s Presvetim Oltarskim Sakramentom. Nakon svete mise svećenik nosi pokaznicu s posvećenom hostijom kroz ulice, dok ga vjernici prate molitvom, pjesmom i cvijećem. Procesija simbolizira Kristov hod među svojim narodom i podsjeća da vjera nije zatvorena unutar crkvenih zidova.
Kršćani ne izlaze u procesiju kako bi nešto demonstrirali ili protiv nečega prosvjedovali, nego kako bi javno posvjedočili svoju vjeru i pokazali da životnim putem žele ići za Kristom.
Ludbreg – hrvatsko svetište Predragocjene Krvi Kristove
Među najpoznatijim euharistijskim čudima posebno mjesto zauzima ono koje se, prema predaji, dogodilo upravo u Hrvatskoj.
U Ludbregu je 1411. godine jedan svećenik tijekom mise posumnjao u stvarnu Kristovu prisutnost u euharistiji. U trenutku pretvorbe, prema predaji, u kaležu je ugledao pravu krv. Zbunjen i prestrašen, sakrio je kalež te o događaju šutio godinama. Tek pred smrt otkrio je što se dogodilo i gdje se relikvija nalazi.
Vijest se brzo proširila te su u Ludbreg počeli pristizati hodočasnici iz cijele regije. Papa Julije II. poslao je svoje izaslanike kako bi istražili događaj, a njegov nasljednik papa Lav X. 1513. godine odobrio je javno štovanje relikvije Predragocjene Krvi Kristove.
Danas se relikvija čuva u Ludbregu, koji je postao jedno od najvažnijih hrvatskih hodočasničkih središta.
Više od tradicije
Tijelovo je puno više od blagdana i tradicije. To je poziv vjernicima da se prisjete kako je Bog postao čovjekom, ostao prisutan među ljudima i darovao se svijetu kroz euharistiju.
Tijelovo podsjeća da vjera nije samo dio tradicije ili običaja, nego živi odnos s Kristom koji, prema kršćanskom vjerovanju, ostaje prisutan među ljudima. Upravo zato ova svetkovina već stoljećima okuplja milijune vjernika diljem svijeta i ostaje jedan od najsnažnijih simbola kršćanske vjere.
