Na području Grada Zagreba, na lokaciji Oporovečki vinogradi u Dubravi, u organizaciji Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja provedeno je terensko istraživanje i pronađena masovna grobnica – grobna jama iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 29 žrtava, a prema dostupnim saznanjima radi o likvidacijama počinjenima u poslijeratnom razdoblju.
Preliminarnom obradom posmrtnih ostataka na terenu utvrđeno je kako se radi o osobama muškoga spola, okvirne životne dobi između 30 i 40 godina, pri čemu su utvrđene traume koje upućuju na smrt uzrokovanu vatrenim oružjem. Kod svih žrtava pronađeni su i tragovi vezivanja žicom, što predstavlja važan forenzički pokazatelj okolnosti stradanja i upućuje na obilježja karakteristična za masovne grobnice komunističko-partizanskog režima.
Nakon terenskih istraživanja slijedi antropološka obrada radi utvrđivanja daljnjih okolnosti stradanja i drugih dostupnih činjenica o žrtvama.
Riječ je o još jednoj u nizu lokacija koje potvrđuju postojanje sustavno prikrivanih mjesta stradanja iz razdoblja nakon završetka Drugog svjetskog rata na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako se i na urbanom području Zagreba i njegove okolice nalazi veći broj lokacija povezanih s poslijeratnim likvidacijama i prikrivenim ukopima žrtava.
Na području Grada Zagreba Ministarstvo hrvatskih branitelja u posljednjih je 10 godina provelo niz terenskih istraživanja i ekshumacija na lokacijama prikrivenih grobnica iz Drugog svjetskog rata i poraća. Tijekom tog procesa otkriveno je 17 masovnih grobnica iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 525 žrtava. Među njima, izdvajamo Gračane (294 žrtve), Tuškanac (102 žrtve), Peščenku (95 žrtava), Savsku cesta (25 žrtava), Šumu Lešće u Dubravi (55 žrtava) te Obernjak na Medvednici (41 žrtva).
Samo tijekom 2026. godine provedena su terenska istraživanja i ekshumacije na više lokacija diljem Republike Hrvatske, uključujući Jamu Golubinka, Šumu Lešće, Jamu Medviđa, Granešinske Novake, Vrgorac, Imotski i Oporovečke vinograde, pri čemu su do sada ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 142 žrtve.
U proteklih deset godina Ministarstvo hrvatskih branitelja provelo je više od 630 terenskih izvida i istraživanja, istražilo više od 90 lokacija u 16 županija te ekshumiralo posmrtne ostatke najmanje 2.329 žrtava iz Drugog svjetskog rata i poraća.
Dostojanstven pokop žrtava elementarna je obveza države
Ministarstvo hrvatskih branitelja poručuje kako ovoj problematici ne pristupa kroz ideološke ili političke interpretacije, nego kroz zakonsku nadležnost i obvezu države da istraži prikrivena mjesta stradanja te osigura dostojanstven ukop posmrtnih ostataka žrtava.
“Upravo zato smatramo neprimjerenim i zlonamjernim određene pokušaje da se stručni i humanitarni proces prikazuje kao ideološki projekt samo zato što se odnosi na žrtve poratnih likvidacija i prikrivenih masovnih grobnica iz poslijeratnog razdoblja“, stoji u priopćenju Ministarstva hrvatskih branitelja koje u nastavku prenosimo u cijelosti.
Istraživanje prikrivenih mjesta stradanja i dostojanstven pokop žrtava ne predstavljaju povijesni revizionizam, nego elementarnu obvezu svake uređene i demokratske države.
Ministarstvo ne donosi nikakve kvalifikacije radi li se o nevinim žrtvama, jer to je stručan, humanitaran i civilizacijski postupak, a ne politički projekt. Kod masovnih i prikrivenih grobnica iz tog razdoblja često se pronalaze međusobno izmiješani posmrtni ostaci, što je očekivano jer su desetljećima bili izloženi različitim procesima. No, to ne znači da je nemoguće utvrditi kontekst grobnice.
Upravo su na temelju takve cjelovite analize nadležna tijela Republike Slovenije u službenoj dokumentaciji definirali posmrtne ostatke hrvatskih žrtava iz prikrivenih poslijeratnih grobišta, a njihovo preuzimanje provedeno je temeljem međudržavnog sporazuma o uređenju vojnih grobišta.
Posebno je neprimjeren pokušaj relativiziranja nalaza vezanih uz način stradanja žrtava. U brojnim slučajevima tijekom ekshumacija evidentiraju se vezivanja ruku žicom, strijelne ozljede lubanja i drugi tragovi koji predstavljaju važne forenzičke pokazatelje okolnosti smrti i karaktera događaja.
Projekt koji nije ideološki i politički
Potpuno se zanemaruje činjenica da su posmrtni ostaci pripadnika partizanskog pokreta i pobjedničke vojske nakon završetka rata u velikom broju slučajeva bili evidentirani, organizirano pokapani i obilježavani kroz tadašnji sustav vojnih groblja, kosturnica i memorijalnih mjesta.
S druge strane, velik broj drugih žrtava iz poratnog razdoblja ostao je desetljećima skriven u jamama, rovovima, šumama i drugim prikrivenim mjestima stradanja, bez evidentiranog mjesta ukopa i bez mogućnosti dostojanstvenog pokopa.
Upravo zato već godinama, gotovo po istom obrascu, svaki pokušaj istraživanja prikrivenih mjesta stradanja i dostojanstvenog pokopa žrtava prati nastojanje da se cijeli proces prikaže kao ideološki ili politički projekt, umjesto kao zakonska, humanitarna i civilizacijska obveza države.
Ministarstvo hrvatskih branitelja posljednjih deset godina sustavno razvija model stručnog, institucionalnog i metodološki utemeljenog rada na istraživanju prikrivenih mjesta stradanja, kako bi se ova problematika konačno maknula iz sfere ideoloških manipulacija i temeljila isključivo na činjenicama i stručnim nalazima.
Jasno i nedvosmisleno osuđujemo sve totalitarne i nedemokratske režime te sve zločine počinjene protiv čovjeka i ljudskog dostojanstva, bez obzira pod kojim su simbolima i ideologijama počinjeni. No, pravo žrtava na grob i dostojanstven pokop ne može se relativizirati niti osporavati političkim etiketiranjem.
Nijedna žrtva ne zaslužuje da njezini posmrtni ostaci desetljećima ostanu skriveni u jamama, šumama i prikrivenim masovnim grobnicama.
Stoga nastavljamo provoditi terenska istraživanja zakonito, stručno, sustavno i s pijetetom prema svakoj žrtvi, neovisno o ideološkim osporavanjima, pokušajima relativizacije i politički motiviranim napadima kojima se nastoji obeshrabriti ili delegitimirati istraživanje prikrivenih mjesta stradanja.
