Kameni ljepotan na povijesnoj cesti cara Franje Josipa iznova blista nakon višegodišnje sanacije – a priča ovog mosta neraskidivo je isprepletena s rađanjem jedne od najvećih europskih hidroelektrana svoga doba.
Putujete li cestom Omiš – Kučiće – Zadvarje, otprilike četiri kilometra od Zadvarja, naići ćete na Most Kraljevac, tihi kameni svjedok više od jednog stoljeća burne i bogate povijesti Dalmatinske zagore.
Zahvaljujući Županijskoj upravi za ceste Split, ovaj dragocjeni graditeljski artefakt danas stoji u svom obnovljenom ruhu, siguran, stabilan i dostojanstven kao što to nalaže njegova povijest.
Cesta cara i mostovi koji su je nosili
Prometnica Omiš – Kučiće – Zadvarje nije obična cesta. Radi se o takozvanoj „cesti cara Franje Josipa”, čija je izgradnja završena daleke 1899. godine. Bila je to jedna od ključnih prometnih arterija austrougarskog razdoblja u ovim krajevima, a uz nju su niknuli i mostovi koji su postali simboli graditeljskog umijeća toga doba.
Najpoznatiji od njih svakako je Pavića most – veličanstvena kamena konstrukcija sa sedam lukova i duljinom od čak 92,3 metra, koja je danas poznata diljem Hrvatske. No, uz njega stoji i nešto skromniji, ali nimalo manje važan Most Kraljevac – dug 22 metra, s dva kamena luka, premošćuje potok koji vodi sa zapadnih padina Biokova prema rijeci Cetini.
Bez mosta ne bi bilo ni hidroelektrane
Ono što Mostu Kraljevac daje posebnu dimenziju nije samo njegova starost ili kamena ljepota – nego njegova uloga u jednom od najambicioznijih energetskih projekata s početka 20. stoljeća.
Upravo je izgradnja mosta omogućila razvoj Hidroelektrane Kraljevac, projekta koji je obilježio cijelu regiju. Gradnja je počela 1908., a dovršena je 1912. godine – u trenutku kada je ta hidroelektrana bila jedna od najvećih u cijeloj Europi.
I danas, više od stotinu godina kasnije, austrougarske turbine još uvijek proizvode električnu energiju. Taj podatak sam po sebi govori sve o kvaliteti i trajnosti tadašnje gradnje.
Zaglavni kameni ispali, parapeti nagnuti – stiglo je vrijeme sanacije
Više od stoljeća izloženosti vremenskim uvjetima i prirodnim silama ostavilo je vidljive tragove. Na istočnom luku mosta ispala su dva zaglavna kamena u tjemenu svoda – ključni elementi koji drže luk na okupu – i trebalo ih je pažljivo vratiti na izvorno mjesto. Kameni parapetni zidovi na prilazima mostu s vremenom su se nagnuli prema kolniku, što je zahtijevalo njihovo potpuno razgrađivanje i ponovnu izgradnju.
Sanacija parapetnih zidova izvedena je tijekom 2025. godine, dok su radovi na samom mostu završeni 2026. Osim strukturnih zahvata, očišćene su sve kamene površine i obavljeno je ponovno fugiranje – postupak koji vraća autentičan izgled i osigurava dugotrajnu zaštitu kamene građe.
Radove sanacije izvela je tvrtka „Murići iće obrt za usluge”, a ukupna vrijednost izvedenih radova na mostu i prilaznim parapetnim zidovima iznosila je 45.000 eura bez PDV-a.
Odgovornost prema baštini koja nadilazi infrastrukturu
Obnova Mosta Kraljevac nije tek rutinski građevinski zahvat. To je čin odgovornosti prema nasljeđu koje svaki kraj ima obvezu čuvati za buduće naraštaje.
Splitsko-dalmatinska županija posjeduje jednu od najbogatijih prometno-graditeljskih baština u Hrvatskoj, a Županijska uprava za ceste Split pokazuje da tu baštinu shvaća ozbiljno. Svaki obnovljeni most, svaki sačuvani luk i svaki vraćeni zaglavni kamen poruka je da identitet prostora nije samo ono što vidimo danas – nego i ono što su gradile generacije prije nas.
Most Kraljevac danas ponovno stoji u svom kamenom sjaju kao živi spoj prošlosti i sadašnjosti. Tiho, ali uvjerljivo, podsjeća nas da graditeljska mudrost ne stari – samo čeka da je netko prepozna i sačuva.
