Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je da započinje provođenje pomorske blokade u Omanskom zaljevu i Arapskom moru, istočno od Hormuškog tjesnaca, čime sukob između Sjedinjenih Država i Irana ulazi u novu, potencijalno najopasniju fazu. Prema službenoj obavijesti upućenoj pomorcima, mjera će se odnositi na sav brodski promet bez obzira na zastavu, a svaki brod koji bez odobrenja uđe u definirano područje može biti presretnut, preusmjeren pa čak i zaplijenjen.
Iako Washington naglašava da blokada neće ometati neutralni tranzit kroz sam Hormuški tjesnac prema odredištima izvan Irana, poruka je jasna – cilj je izravno pogoditi iranski izvoz nafte i ograničiti njegovu ekonomsku snagu. Upravo ta kombinacija selektivnog pritiska i vojne prisutnosti stvara prostor za nesigurnost, u kojem svaka pogrešna procjena može izazvati širi sukob.
Saveznici podijeljeni: Izrael podržava, Britanija odbija sudjelovati
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odmah je podržao američki potez, istaknuvši da je njegova vlada u potpunoj koordinaciji s Washingtonom. Poručio je da je Iran “prekršio pravila mirovnih pregovora” tijekom razgovora u Islamabadu, čime je, prema njegovim riječima, opravdan čvrst odgovor.
S druge strane, britanski premijer Keir Starmer zauzeo je znatno oprezniji stav, jasno poručivši da Ujedinjeno Kraljevstvo neće podržati blokadu niti sudjelovati u eventualnom ratu protiv Irana. Naglasio je da je očuvanje slobodne plovidbe kroz Hormuški tjesnac ključni prioritet Londona, uz nastavak diplomatskih napora prema deeskalaciji.
Takva razlika u pristupima dodatno naglašava pukotine unutar zapadnog savezništva, koje se sve teže usuglašava oko odgovora na iransku politiku i američke unilateralne poteze.
Iran uzvraća: “Zaljev je otvoren za sve ili ni za koga”
Teheran je reagirao oštro i bez zadrške. Združeno zapovjedništvo iranskih oružanih snaga poručilo je da će Perzijski zaljev i Omansko more biti “ili za sve ili ni za koga”, jasno dajući do znanja da će svaku blokadu smatrati izravnim napadom na svoj suverenitet.
Iranske vlasti naglašavaju da će brodovima povezanima s “neprijateljskim državama” biti zabranjen prolaz kroz Hormuz, dok će ostali moći prolaziti, ali isključivo pod uvjetima koje određuje Teheran. U isto vrijeme, američke poteze nazivaju nezakonitim i uspoređuju ih s piratstvom, upozoravajući da u slučaju eskalacije “nijedna luka u regiji” ne bi bila sigurna.
IRGC prijeti vojnom silom dok raste rizik od izravnog sukoba
Iranska Revolucionarna garda dodatno je podigla retoriku, poručivši da će svaki ulazak stranih vojnih brodova u Hormuški tjesnac smatrati kršenjem krhkog primirja sa Sjedinjenim Državama. Iako tvrde da civilni promet može nastaviti uz posebna pravila, vojna prisutnost – bez obzira na kontekst – tretirat će se kao neprijateljski čin.
Napetosti su dodatno pojačane kontradiktornim informacijama o kretanju američkih ratnih brodova. Dok Washington tvrdi da su brodovi već prošli kroz Hormuz u sklopu operacija osiguranja plovidbe, Teheran to odlučno negira, ističući da se tjesnac nalazi pod njegovom “inteligentnom kontrolom”.
Trump pojačava pritisak i na NATO: otvoreno preispitivanje saveza
Američki predsjednik Donald Trump iskoristio je novu krizu za dodatni pritisak na saveznike, posebno unutar NATO-a. Naime, Trump je optužio članice da nisu pružile podršku SAD-u i Izraelu kada je to bilo potrebno, dovodeći u pitanje smisao dugogodišnjeg američkog financiranja obrane Europe.
Poručio je da će američka izdvajanja za NATO biti pod “vrlo ozbiljnim preispitivanjem”, čime je otvorio novu dimenziju krize – onu unutar samog zapadnog sigurnosnog sustava.
Tržišta reagiraju: cijene nafte skaču, promet kroz Hormuz gotovo staje
Neposredne posljedice već su vidljive na globalnim tržištima. Cijena nafte ponovno je premašila granicu od 100 dolara, dok brodarske kompanije masovno zaustavljaju ili preusmjeravaju plovidbu kroz Hormuški tjesnac, kojim inače prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog plina.
Takva reakcija pokazuje koliko je globalna ekonomija osjetljiva na poremećaje u toj uskoj, ali strateški presudnoj pomorskoj arteriji. Svaka daljnja eskalacija mogla bi izazvati lančanu reakciju – od rasta cijena energenata do destabilizacije tržišta i političkih napetosti širom svijeta.
Propali pregovori i neizvjesna budućnost: rat koji bi mogao potrajati
Do najnovijeg zaoštravanja dolazi nakon što su propali iscrpljujući pregovori u Islamabadu, gdje su Washington i Teheran razmijenili optužbe za neuspjeh. Dok američka strana tvrdi da je ponudila “konačni prijedlog”, Iran uzvraća da su pregovori srušeni zbog američkog maksimalizma i promjenjivih uvjeta.
U američkom Kongresu i dalje postoji nada za novu rundu razgovora, no i demokrati i republikanci sve otvorenije priznaju da bi sukob mogao prerasti u dugotrajan i neizvjestan rat. Upravo ta kombinacija vojnog pritiska, ekonomskih sankcija i diplomatskog zastoja stvara situaciju u kojoj nijedna strana ne pokazuje spremnost na povlačenje.
U takvom kontekstu, američka pomorska blokada ne djeluje samo kao taktički potez, već kao dio šire strategije ekonomskog gušenja Irana – strategije koja, međutim, nosi ozbiljan rizik od nekontrolirane eskalacije i mogućeg uvlačenja drugih globalnih sila u sukob čije bi posljedice mogle daleko nadmašiti regionalne okvire.
