Projekt Širina danas se našao na rubu raskida ugovora – Hrvatske ceste dale su DIV grupi još samo tjedan dana da dokaže kako može dovršiti jedan od ključnih cestovnih zahvata u Dalmaciji.
Dok radovi na novom ulazu u Split – tunelu Kozjak i povezanim dionicama prema Kaštelima – te na dionici Mravince–TTTS napreduju u okvirima plana, solinska Širina postala je najslabija karika cestogradnje u Splitsko‑dalmatinskoj županiji. Riječ je o jednom od najopterećenijih raskrižja u državi, ključnom za svakodnevni priljev vozila prema Splitu iz pravca Kaštela i Solina.
Za rekonstrukciju raskrižja i izgradnju novog mosta na Širini zadužena je DIV grupa Tomislava Debeljaka, koja je ugovor s Hrvatskim cestama potpisala još 2021. godine. Projekt vrijedi oko 18 milijuna eura, a obuhvaća gotovo kilometar ceste, novi čelični most s dva kolnika i po dva traka, rekonstrukciju kolnika, rasvjete, semafora i signalizacije.
Ultimatum izvođaču
Tijekom obilaska gradilišta u Splitsko‑dalmatinskoj županiji, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i direktor Hrvatskih cesta Ivica Budimir Širinu su označili „najkritičnijom točkom“ u Dalmaciji. Ton je bio neuobičajeno oštar – izvođaču je upućen posljednji, vremenski ograničen ultimatum.
Budimir je precizirao da je od ukupno 18 milijuna eura vrijednih radova realizirano tek oko tri milijuna, i to nakon gotovo dvije godine gradnje. Naglasio je da je aktivirana i garancija za dobro izvršenje posla te da Hrvatske ceste u sljedećih sedam dana od DIV‑a traže „vrlo detaljan plan aktivnosti sa svim garancijama“ o dovršetku projekta u prihvatljivom roku. Ako takav plan ne stigne ili ne bude uvjerljiv, slijedi raskid ugovora i pokretanje novog natječaja.
Poruka je jasna – investitor više ne vjeruje da izvođač ima financijsku i operativnu snagu dovršiti posao. Budimir je otvoreno upozorio da „zapinje u svim segmentima“ te da Hrvatske ceste nakon isteka objektivno produljenih rokova više ne vide kapacitet DIV‑a da projekt iznese do kraja.
Od arheologije do financijske neizvjesnosti
U prvim fazama gradnje, kašnjenje na Širini pravdano je arheološkim istraživanjima koja su trajala više od dvije godine. Hrvatske ceste taj su dio priznale kao objektivan razlog za produženje rokova, no danas jasno poručuju kako arheologija više nije alibi – problem je, tvrde, isključivo u izvođaču.
Ministar Butković potvrdio je da država u ovom trenutku „nema garancije“ da će postojeći izvođač projekt privesti kraju. Kao vrlo izgledan scenarij naveo je model s mosta Čiovo, gdje je zbog sličnih problema ugovor raskinut, a novi izvođač tražen ponovljenim postupkom javne nabave. U prijevodu, ako DIV u roku od tjedan dana ne pokaže da ima ljude, strojeve i novac, bageri na Širini mogli bi stati na duže vrijeme – a prometna agonija na ulazu u Split potrajati još tko zna koliko.
Kontrast: Kozjak i Mravince‑TTTS idu „punim gasom“
Dok Širina zapinje, ostatak velikog paketa državnih infrastrukturnih projekata u splitskoj aglomeraciji kreće se znatno dinamičnije. Projekt „Novi ulaz u Split“ – od čvorišta Vučevica na A1, preko tunela Kozjak, do spoja na državnu cestu D8 i trajektnu luku – napreduje tempom kojim je i ministar zadovoljan.
Dvogubom tunelu Kozjak, dugom oko 2,5 kilometra, do probijanja preostalo je svega nekoliko stotina metara, a proboj glavne cijevi očekuje se već na proljeće. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 120 milijuna eura, koja bi trebala omogućiti potpuno novu, bržu i sigurniju trasu istočnog ulaza u Split.
Slično vrijedi i za dionicu Mravince–TTTS, jedan od ključnih segmenata buduće brze ceste Split–Omiš koja bi trebala znatno rasteretiti postojeću Jadransku magistralu. Upravo taj kontrast – gradilišta koja idu prema planu i Širina koja stoji – dodatno pojačava politički i javni pritisak na izvođača radova u Solinu.
Splitsko područje pred velikom infrastrukturnom prekretnicom
Širina se ne može promatrati izolirano – u isto vrijeme priprema se čitav paket cestovnih, željezničkih i lučkih projekata koji bi u idućih nekoliko godina mogli bitno promijeniti prometnu sliku Splita i županije.
Na cestovnom planu, osim „Novog ulaza u Split“ i ceste Split–Omiš, u fokusu su i budući projekti Ravča–Drvenik te brza cesta Zagvozd–Imotski, koju ministarstvo gura prema realizaciji s planom da dionica Ravča–Drvenik bude spremna za izvođenje oko 2028. godine. Paralelno se planira rekonstrukcija županijskih prometnica, uključujući županijsku cestu Tugare, o kojoj bi Vlada trebala raspravljati već sredinom ožujka.
Lučki dio priče donosi završetak novog putničkog terminala u splitskoj luci, projekte u Stomorskoj, Tučepima i Trogiru te nastavak rješavanja statusa i financiranja luke Krilo, za koju se traži model osiguranja oko 50 milijuna eura. Ministar Butković pritom naglašava da se luka u Krilu ne gradi za interese flote mini‑kruzera, nego kao luka otvorena za javni promet kojom će upravljati Županijska lučka uprava, uz jasno definiran režim vezova.
Željeznica: šest novih vlakova i sat i pol kraće do Zagreba
Za razliku od cesta, željeznički projekti tek ulaze u fazu pripreme, ali najave su ambiciozne. Gradonačelnik Splita Tomislav Šuta najavio je da će građani već ove godine dobiti šest novih vlakova u prometu, uz cilj da se putovanje Zagreb–Split skrati za oko sat i pol, na približno četiri i pol sata u idućih godinu dana.
Resorno ministarstvo ugovorilo je studiju izvodljivosti za brzu željeznicu Zagreb–Split, s dvogodišnjim rokom izrade, koja obuhvaća i trasu između zračne luke i grada. U paketu su i planovi za izmještanje glavnog kolodvora u Kopilicu, novi ulaz i izlaz iz trajektne luke, „Park&Ride“ na Lovrincu te most prema Kaštelima, čime bi se željeznica i cestovni sustav snažnije povezali na razini gradske aglomeracije.
Posebno osjetljivo pitanje je trasa buduće pruge kroz Kaštela, gdje se razmatraju četiri moguće varijante, a Grad Kaštela za sada podržava jedino rješenje po kojem bi pruga išla iznad Jadranske magistrale, na stupovima. Hoće li ta varijanta biti prihvatljiva i Bruxellesu, pokazat će studija, jer upravo o usklađenosti s kriterijima EU ovisi hoće li se projekt financirati iz europskih fondova ili će veći teret pasti na državni proračun.
Hoće li Širina opet stati godinama?
Sve ove investicije, od tunela Kozjak i ceste Split–Omiš, preko novih luka i kolodvora, do brže željeznice, imaju zajednički cilj – rasteretiti ulaze u Split, smanjiti svakodnevne gužve i stvoriti pretpostavke za daljnji gospodarski i turistički rast regije. U tom mozaiku, Širina je jedan od ključnih čvorova – mjesto na kojem se susreću lokalni, županijski i državni interesi.
Zato je ultimatum DIV‑u više od pukog tehničkog upozorenja. U pitanju je hoće li jedan strateški projekt ostati talac problema izvođača, kao što se već događalo na nekim drugim gradilištima, ili će država povući najradikalniji potez i presjeći višegodišnju agoniju raskidom ugovora i novim natječajem.
Od odgovora koji će Hrvatske ceste dobiti u idućih sedam dana ovisi hoće li se Širina napokon ubrzati – ili će vozači još dugo plaćati cijenu propuštenih rokova, izgubljenog vremena i prometa koji već sada, u udarnim satima, podsjeća na prometni kolaps.
