Danas, na samu obljetnicu pada utvrde 13. siječnja 1578., obilježava se 448. obljetnica herojske obrane Gvozdanskog – jedne od najsnažnijih i najpotresnijih priča hrvatske povijesti. Ovu značajnu obljetnicu herojske obrane hrvatskih branitelja protiv osmanskih osvajača – bitke koja je ušla u povijest kao Hrvatski Alamo, u nedjelju je obilježilo komemorativno hodočašće i misno slavlje, u organizaciji Matice hrvatske Split i Matice iseljenika Split koje je okupilo pedesetak hodočasnika, članova i simpatizera iz Splita i okolice, kao i mnoge druge vjernike i domoljube iz cijele Hrvatske.
Euharistijsko slavlje u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova predvodio je pomoćni požeški biskup Ivo Martinović, u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem. U nadahnutim propovijedima istaknuta je neizmjerna žrtva hrvatskih branitelja Gvozdanskog, koji su i u smrznutoj noći 1578. godine – bez hrane, vode, ogrjeva i streljiva – odabrali smrt u slobodi naspram života u pokornosti.
„Gvozdansko je mjesto mira i pokoja. Ljubav branitelja nije uništena ni mržnjom ni vremenom, jer su čuvali ne samo svoje živote i čast, nego i svoj narod i Domovinu,“ poručio je biskup Martinović, podsjetivši da „nema veće ljubavi od one kad netko položi svoj život za prijatelje“.
Biskupi su naglasili kako se žrtvom branitelja Gvozdanskog svjedoči vjera, nada i ljubav hrvatskog naroda, dok svaki spomen na njih podsjeća da je sloboda uvijek plaćena visokom cijenom.
Mimohod, vijenci i molitva za hrvatske mučenike
Nakon mise uslijedio je mimohod i komemoracija kod spomen-križa. Molitvu je predvodio biskup Vlado Košić, a vijence i svijeće položili su predstavnici Matice hrvatske Split, Matice iseljenika Split, te brojnih braniteljskih, kulturnih i povijesnih udruga. U ime organizatora, počast su iskazali Željko Pleić, glavni koordinator Matice hrvatske Split, Ante Ćaleta, predsjednik Matice iseljenika Split, Jozo Tomasović, Jagoda Goreta i Ljiljana Čorić Pleić.
Hodočasnici su prethodnog dana obišli i Gospić, katedralu, Muzej Like te Plitvice, gdje su položili vijenac u spomen Josipu Joviću, prvoj hrvatskoj žrtvi Domovinskog rata.
Herojska postojanost kroz stoljeća
Utvrdu Gvozdansko, smještenu između Gline i Dvora podno Zrinske gore, podigli su hrvatski plemići Zrinski. U njoj je Nikola III. Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca, a utvrda je postala ključna obrambena točka hrvatske zememlje pred turskim osvajačima.
Od 1571. do 1577. Osmanlije su četiri puta pokušale osvojiti Gvozdansko, ali bez uspjeha. Tek 1578., nakon tromjesečne opsade pod zapovjedništvom Ferhat-paše, uspjeli su ući u utvrdu. No, ono što su ondje pronašli – trupla smrznutih branitelja na njihovim položajima – postalo je vječni simbol junaštva i domoljublja.
Ferhat-pašu je prizor toliko ganuo da je naredio da se svi poginuli Hrvati pokopaju uz katolički obred – čime je i neprijatelj odao počast njihovoj hrabrosti i dostojanstvu.
Ta žrtva uspoređuje se s Alamom u Teksasu i Masadom u Izraelu – simbolima naroda koji su izabrali smrt umjesto ropstva.
Gvozdansko – hrvatski simbol otpora i opstojnosti
Kroz stoljeća, Gvozdansko je ostalo simbol hrvatske borbe i stradanja – od Osmanlija, preko Drugog svjetskog rata, do Domovinskog rata. Naime, za Božić 1941. godine Gvozdansko je doživjelo masakr nad nevinim hrvatskim stanovništvom, a tijekom Domovinskog rata ponovno je bilo poprište sukoba i stradanja.
Danas u Gvozdanskom žive tek dvije hrvatske obitelji sa svega pet članova, a, kako svjedoči Josip Grabarević, životni uvjeti su teški: najbliža trgovina udaljena je šest kilometara. Najmlađa osoba u selu ima 60 godina.
Ipak, zahvaljujući upravo trudu mještana, hodočasnici su dočekani uz topli obrok i piće – gostoprimstvo na trošak domaćina.
Čuvari sjećanja i domoljubne baštine
Uz Željka Pleića i Antu Ćaletu, hodočašću je prisustvovala i Monika Vrgoč. Matica hrvatska Split redovito organizira pohod Gvozdanskom svake druge nedjelje u siječnju, a za dvije godine pripremaju još dostojanstvenije obilježavanje okrugle 450. obljetnice bitke.
„Hodočasnici sve troškove snose sami, iz srca i domoljublja, bez obzira jesu li članovi Matice“, naglasio je Pleić, dodajući da Matica hrvatska Split ima izvrsnu suradnju sa Zajednicom branitelja HDZ-a Gojko Šušak i njezinim predsjednikom Draganom Maretićem.
Povijest koja traži da se snimi
Gvozdansko ostaje vječni simbol ljubavi prema domovini, vjeri i slobodi. Kao što izraelska vojska na Masadi priseže da se nikada više neće dopustiti pad toga svetog mjesta, tako i Hrvati trebaju sačuvati Gvozdansko kao trajni spomen na hrabrost svojih predaka.
Vrijeme je, ističu organizatori i hodočasnici, da se snimi film o Gvozdanskom – o narodu koji je bez hrane i oružja, pokazao da sloboda nema cijenu. Takav bi film trebao biti trajan podsjetnik da je hrvatska sloboda izborena žrtvom, a ne poklonjena milošću povijesti.
Neka Gvozdansko živi u našim srcima kao hrvatska Masada, a sjećanje na njegove branitelje ostane upisano u našu povijest – za buduće naraštaje koji će znati cijeniti slobodu kojom danas dišemo.
