Nakon spektakularne otmice Madura, raste nelagoda čak i među republikancima zbog jednostranih poteza Bijele kuće.
Američki Senat usvojio je rezoluciju kojom nastoji ograničiti sposobnost predsjednika Donalda Trumpa da samostalno širi vojne operacije u Venezueli, samo nekoliko dana nakon tajne američke operacije u kojoj je svrgnuti venezuelanski čelnik Nicolás Maduro prebačen u pritvor u New Yorku. Rezolucija je donesena tijesnim omjerom 52 prema 47 glasova, uz podršku svih demokratskih senatora i pet republikanaca, što je jasan signal da dio Trumpove vlastite stranke želi povući crtu kada je riječ o predsjedničkim ovlastima za uporabu sile.
War Powers Act ponovno u fokusu
Iako je riječ o potezu koji će teško postati zakon bez Trumpova potpisa, politička poruka je snažna: Senat poručuje da dramatična akcija hvatanja Madura ne smije postati uvod u širi, otvoreni rat u Južnoj Americi bez jasnog mandata Kongresa. Rezolucija se poziva na War Powers Act, zakon donesen nakon Vijetnamskog rata, kojim se predsjedniku formalno nameću vremenska ograničenja za vojne akcije bez odobrenja zakonodavne vlasti, ali koji su administracije desetljećima interpretirale vrlo široko.
Optužbe za intervencionizam i borba za naftu
Kritičari Trumpove politike prema Venezueli upozoravaju da američka intervencija potkopava međunarodno pravo, otvara opasan presedan za promjenu režima silom i dugoročno destabilizira regiju bogatu naftom, ali i kronično ranjivu na političke potrese. Posebno upozoravaju na ambicije Bijele kuće da, pod izlikom “borbe protiv narkotika” i “zaštite demokracije”, uspostavi dublji nadzor nad venezuelanskim energetskim resursima, što u Latinskoj Americi budi stare strahove od američkog intervencionizma.
Trumpov narativ: narko-terorizam i “pobjeda pravde”
Trumpova administracija, s druge strane, ustraje na narativu da je riječ o legitimnoj akciji protiv “narko-terorističkog režima” i podsjeća da Maduro već godinama ima optužnicu američkog Ministarstva pravosuđa zbog navodnog udjela u međunarodnoj trgovini kokainom. U Washingtonu poručuju da je Madurovo privođenje pred sud “pobjeda pravde” te da će svaka daljnja odluka o upotrebi vojne sile ostati u okviru američkog i međunarodnog prava, premda kritičari takve izjave doživljavaju kao diplomatičan paravan za mnogo širu strategiju.
Caracas pušta zatvorenike – gesta mira ili dogovor s Washingtonom?
Zanimljivo je da se glasovanje u Senatu događa istodobno s novim potezima vlasti u Caracasu, gdje su vlasti objavile puštanje većeg broja političkih zatvorenika, uključujući i više istaknutih oporbenih figura i stranih državljana. Vladin vrh taj potez opisuje kao “jednostranu gestu u korist mira i suživota”, no diplomatski izvori i organizacije za ljudska prava uvjereni su da se radi o koraku usklađenom s Washingtonom, koji novoj venezuelanskoj vlasti treba dati minimalni legitimitet nakon dramatičnog rušenja starog režima.
Test tranzicije: između oslobađanja i stvarnih reformi
Humanitarne i pravne organizacije pozdravile su oslobađanje dijela političkih zatvorenika, ali upozoravaju da u zemlji i dalje ostaju stotine ljudi iza rešetaka zbog političkih razloga, često bez poštenog suđenja i uz optužbe skrojene prema potrebama vlasti. Pritom naglašavaju da se pravi test političke tranzicije u Venezueli neće mjeriti samo sudbinom Madura u američkoj sudnici, nego i time hoće li doći do stvarnog otvaranja političkog prostora, slobodnih izbora i demontaže represivnog aparata koji je desetljećima držao društvo pod kontrolom.
Stari spor: tko odlučuje o ratu i miru?
Na unutarnjopolitičkoj sceni SAD-a, glasovanje u Senatu otvara još jednu frontu u dugotrajnoj raspravi o balansu moći između izvršne i zakonodavne vlasti u pitanjima rata i mira. Čak i među republikancima koji su dosad uglavnom podržavali Trumpa postoji bojazan da bi kombinacija vojne sile u Venezueli i javno izraženih ambicija prema drugim teritorijima, poput često spominjanog Grenlanda, mogla dodatno narušiti američki međunarodni ugled i zakomplicirati odnose s ključnim saveznicima.
Simbolični ukor ili početak zaokreta?
Za Venezuelu, regiju i širu međunarodnu zajednicu poruka iz Washingtona je dvosmislena: s jedne strane, Kongres nastoji stati na kraj otvorenom širenju predsjedničkih ratnih ovlasti; s druge, sama činjenica da je Maduro već u američkom pritvoru pokazuje da je crta već jednom pređena. Hoće li današnja rezolucija ostati tek simboličan ukor predsjedniku ili će označiti početak ozbiljnijeg vraćanja kontrole Kongresa nad pitanjima rata i mira, ovisit će o sljedećim potezima Bijele kuće – i o tome hoće li se venezuelanska kriza preliti preko granica jedne zemlje.
