U presudnim satima globalne diplomacije Washington i Moskva oblikuju novi svjetski poredak na leđima Ukrajine, ali i Latinske Amerike. Prema pouzdanim analizama i izjavama iz najviših diplomatskih krugova, ruski predsjednik Vladimir Putin, svjestan ograničenja vlastite sile i dugoročnih posljedica rata u Ukrajini, spreman je povući rusku podršku Madurovom režimu u Venezueli — zauzvrat za američko popuštanje prema ruskim ratnim ciljevima u Ukrajini. Ovim geopolitičkim preslagivanjem, Donald Trump značajno jača američki položaj južno od Miamija, dok Ukrajina i Europa ostaju suočene s povijesnim izazovom.
Dogovor kakav moderne bilaterale nisu upamtile: Moskovska spremnost na retrakciju iz Latinske Amerike dolazi kao odgovor na logističke, financijske i vojne troškove rata u Ukrajini. Prema analitičkim izvorima sabranim iz reputabilnih svjetskih medija i drugih globalnih izvora, Kremlj procjenjuje da više nema kapaciteta za održavanje duboke sigurnosne i gospodarske veze s Caracasom, dok istodobno vodi najskuplji rat od Drugog svjetskog rata. Za Vladimira Putina, povlačenje iz Latinske Amerike postaje jasno sredstvo kako bi na bojišnici u Ukrajini dobio što je moguće više.
Venezuela kao ključ američkog napretka
Za Donalda Trumpa, Venezuela nikad nije bila isključivo ideološki ili migracijski problem — riječ je o zemlji s najvećim rezervama sirove nafte na svijetu, s rudnim bogatstvom koje uključuje zlato, koltan i vrijedne minerale, te o tržištu koje može donijeti milijarde dolara američkim kompanijama u naftnom, energetskom i infrastrukturnom sektoru. Ulazak u venezuelsku arenu, bez ruske konkurencije i uz latentnu spremnost na dogovor s Madurovim režimom, omogućuje Trumpu više nego dvostruku pobjedu: američko energetsko tržište postaje stabilnije, a biračima isporučuje priču o američkom “povratku na zapadnu polutku”.
A, sve to ukoliko ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristane na uvjete mirovnog prijedloga od 28 točaka u kojem Ukrajina daje teritorijalne ustupke Rusiji — u prvom redu Donjeck, Luhansk, Herson, Zaporižja i, naravno, Krim. Ukrajina, također, ne bi mogla pristupiti NATO-u, morala bi reducirati vojsku, a iznad svega – izgubila bi učinkovitu zaštitu Zapada. U mirovnog prijedlogu sastavljenom u Trampovoj administraciji, formalno se govori o “NATO-stilu” sigurnosnim garancijama, no detalji su nejasni i slabije razrađeni, a analitičari upozoravaju da bi Ukrajina bila još ranjivija na novi napad
Ključne izjave Zelenskog i europskih čelnika
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na prijedlog je oštro reagirao: “Ovo nije pregovor o uvjetima mira — ovo je izdaja prava jedne nacije na teritorijalni integritet. Nijedna valuta, nijedno naftno polje, ne smije biti zamjena za našu slobodu i dostojanstvo.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglasio je: “Ako granice Europe može crtati dogovor između dvije sile, onda je cijela Europska unija dovedena u pitanje. Francuska nikad neće odustati od obrane europskog poretka i prava.”
Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je: “Neprihvatljivo je da europska sigurnost bude dio trgovinskih dogovora velikih sila. Njemačka stoji uz Ukrajinu i pravo na samoodređenje.”
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jasno je poručila: “Naša obaveza prema Ukrajini nije uvjetovana interesima trećih zemalja. Europa ne pristaje na kompromise utemeljene na ciničnoj trgovini teritorijima.”
Što Trump dobiva, što gubi cijela regija?
Trump dobiva dvije geopolitičke prednosti: širenje američkog utjecaja u Latinskoj Americi te predizbornu priču o mirotvorcu koji je zaustavio najkrvaviji europski rat od 1945. godine. Dobiva nova tržišta za američki kapital i smanjuje Putinov doseg izvan euroazije. Uz to, Venezuela kao bastion energetskih resursa čini američki ekonomski i politički narativ daleko snažnijim na svjetskoj sceni.
Gubitnici su Ukrajina, koja bi prema predloženom dogovoru trebala pristati na gubitak Donjecka, Luhanska, Zaporižja i Krima, te Europa, koja ostaje bez pouzdanog oslonca u Washingtonu za kolektivnu sigurnost.
Pravna ograničenja: ‘deal’ nad ugovorom
Iako je između Ukrajine i SAD-a doista postojao formalni sigurnosni sporazum, stručnjaci iz Vijeća za vanjske odnose napominju da je u ugovorene klauzule umetnuta mogućnost revizije potpore u slučaju postizanja međunarodnog mirovnog sporazuma ili “bitno promijenjenih okolnosti” na terenu. Trump tako ima diskrecijsko pravo argumentirati zašto SAD može reducirati vojnu i financijsku pomoć, a sve bez teškog pravnog kršenja već potpisanih brojnih bilateralnih dokumenata.
Pitanje za budućnost: Može li svijet biti sklopljen “trgovinom moći”?
Analitičari upozoravaju: ovakvi dogovori možda pojednostavljuju globalne tablice utjecaja, ali dugoročno otvaraju vrata novim krizama i osjećaju izdaje među manjim državama.
Povlačenjem iz Venezuele, Putin signalizira umor i ograničene granice ruskog imperijalnog dohvata, ali Europa i Ukrajina svjedoče povratku logike Yalte i hladnoratovske podjele — logike u kojoj interesi nacija postaju žetoni na zelenom stolu dvojice lidera.
