Danska se ponovno suočila s misterioznim letjelicama na svom nebu. Policija je potvrdila da su nepoznati dronovi sinoć satima letjeli iznad i oko baze Karup, najvećeg vojnog kompleksa u zemlji i središnjeg operativnog čvorišta danskog ratnog zrakoplovstva. Incident se dogodio oko 20:15 i trajao je nekoliko sati, priopćio je policijski službenik Simon Skelsjaer.
Jedan do dva drona primijećena su izvan i iznad zračne baze. Nismo ih oborili“, rekao je Skelsjaer za AFP, ne želeći špekulirati o podrijetlu letjelica niti tko ih je upravljao. Danski mediji pišu kako su letjelice letjele na većoj visini i dulje vrijeme ostale izvan dometa standardnih sigurnosnih sustava baze. Riječ je o objektu koji je presudan za djelovanje NATO-a u regiji i u kojem se koordinira rad borbenih zrakoplova F-16 i F-35. Upravo zato stručnjaci incident nazivaju potencijalnim testom borbene pripravnosti Danske i saveznika.
Danska javna televizija DR u izvještaju navodi da vojska razmatra uvođenje sustava elektroničkog ometanja signala i neutraliziranja bespilotnih letjelica, dok Politiken podsjeća da je baza ranije bila meta kibernetičkih napada, što dodatno pojačava sumnje na hibridne metode pritiska.
Val dronova širom Jutlanda
Ovo nije izoliran događaj. U posljednjim tjednima dronovi su prijavljivani iznad vojne baze Skrydstrup, zračnih luka u Aalborgu i Billundu, te u Esbjergu i Sønderborgu – ključnim točkama poluotoka Jutland. Posebno zabrinjava što je ranije ovoga tjedna na nekoliko sati bila zatvorena i glavna zračna luka u Kopenhagenu, što je premijerka proglasila “najoštrijim napadom na dansku infrastrukturu u novijoj povijesti”.
Serija incidenata izazvala je zabrinutost jer pogađa mjesta ključna za transport, energetiku i nacionalnu sigurnost. Letovi su otkazivani, civilni zračni promet preusmjeravan, a javnost se pita tko zapravo kontrolira nebo iznad Danske.
Kremlj odbacuje, EU sumnja raste
Iako izravnih dokaza zasad nema, dio europskih dužnosnika upozorava da se radi o mogućem djelovanju ruskih aktera. Kremlj sve optužbe odbacuje. No, učestalost i koordiniranost incidenata – posebno tijekom NATO-ovih vojnih vježbi – izaziva nelagodu u Kopenhagenu i Bruxellesu.
Danski ministar obrane nazvao je incidente “hibridnim napadima” kojima se testira otpornost zemlje, ali i stvara osjećaj nesigurnosti među stanovništvom. Njegov kolega iz ministarstva pravosuđa potvrdio je da Danska ubrzava nabavu opreme za dron neutralizaciju i jača koordinaciju s međunarodnim partnerima, “jer hibridni napadi neće stati sami od sebe”.
Publika pod opsadom nevidljivog neprijatelja
Danski mediji naglašavaju da tzv. “nevidljivi nadzornici” – dronovi koji noću lebde iznad kritične infrastrukture – stvaraju psihološki pritisak koji se može usporediti s informacijskim ratovanjem. Javnost je svjesna da se letjelice ne obaraju i da vlasti zasad nemaju konkretne odgovore, što otvara prostor za strahove i sumnje.
U sjeni ratova i globalnih sigurnosnih napetosti, mali strojevi bez posade postali su oružje koje Dansku drži u neizvjesnosti. Ono što je sigurno jest da će pitanje tko šalje dronove nad Jutland postati jedno od ključnih sigurnosnih pitanja u nordijskim i NATO raspravama u mjesecima koji dolaze.
