Hrvatska će u subotu, 23. kolovoza, obilježiti Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na posebno dostojanstven način – posljednjim ispraćajem i ukopom 814 žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, ekshumiranih iz masovne grobnice u jami Jazovka. Ovaj povijesni čin, u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, bit će simbol trajnog oproštaja s nevinim životima stradalima u jednom od najmračnijih razdoblja hrvatske povijesti.
Na komemoraciji će sudjelovati potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, uz predstavnike državnih i lokalnih vlasti, braniteljskih i stradalničkih udruga te mnogobrojne građane koji će zajednički odati počast žrtvama.
Program započinje okupljanjem kod ulaza na područje grobnice, uz cestu Sošice – Sopote – Kalje, odakle će okupljeni u procesiji krenuti prema jami Jazovka. Ondje će biti služena sveta misa zadušnica, a potom će hodočasnici i sudionici komemoracije u molitvenom ozračju krenuti prema novoizgrađenoj zajedničkoj grobnici i spomen-obilježju. Blagoslov spomenika, ljesova i molitve za duše pokojnika, kao i prigodna obraćanja uzvanika, ujedinit će trenutak sjećanja, molitve i zahvalnosti. Sve će završiti odavanjem počasti žrtvama, koje nakon desetljeća šutnje i skrivenosti napokon dobivaju dostojanstveno mjesto vječnog počinka.
Jazovka, smještena na padinama Žumberačke gore, već desetljećima stoji kao simbol tragedije i mjesta na kojem su ugašeni brojni nevini životi. Njezino ime postalo je sinonim zločina počinjenih u vihoru rata i ideološke mržnje, ali i opomena budućim naraštajima da se takva nesreća nikada ne ponovi.
Ekshumacija 814 posmrtnih ostataka provedena je kroz dugotrajan i zahtjevan proces, a njihovo polaganje u zajedničku grobnicu ne predstavlja samo čin pijeteta, nego i trajni spomen na stradanje koje se desetljećima prešućivalo. Novo spomen-obilježje, podignuto upravo za ovu prigodu, ostat će kao trajni znak poštovanja i sjećanja.
Komemoracija u Jazovki bit će više od same ceremonije – ona će ujediniti molitvu, povijesnu istinu i nacionalno sjećanje, podsjećajući kako žrtve zaslužuju mir, a živući obvezu da prošlost pamte, ali i da na njoj grade bolje i pravednije društvo.
