Prema pisanju norveškog dnevnika Dagens Næringsliv, američki predsjednik Donald Trump prošlog je mjeseca tijekom iznenadnog telefonskog razgovora s norveškim ministrom financija Jensom Stoltenbergom spomenuo kako smatra da bi trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir.
Tema razgovora primarno su bile trgovinske tarife, no Trump je, navodi list, neizravno povezao pitanje međunarodnih odnosa i svoj angažman u mirovnim inicijativama s mogućim priznanjem.
Trump je već ranije bio nominiran za tu prestižnu nagradu od strane nekoliko država, među kojima su Izrael, Pakistan i Kambodža, zbog njegova posredovanja u različitim mirovnim sporazumima i prekidima vatre. Sam Trump naglašava kako zaslužuje priznanje koje su tijekom povijesti primila četvorica bivših američkih predsjednika.
Prema dostupnim informacijama, razgovor sa Stoltenbergom vođen je u prisutnosti više američkih dužnosnika, a održan je neposredno prije Trumpova kontakta s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom. U središtu bilateralnih pregovora i dalje je odluka Washingtona o uvođenju 15-postotnih carina na norveške proizvode, što je izazvalo zabrinutost u Oslu.
Kako pomiriti ambicije i realnost?
Iako Trump ističe kako zaslužuje Nobelovu nagradu za doprinos miru, njegova najnovija diplomatska inicijativa nije urodila plodom. Jučerašnji sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, održan iza zatvorenih vrata, završio je bez ikakvih konkretnih dogovora ili zajedničkih izjava.
Politički analitičari ocjenjuju da upravo taj neslavni ishod baca dodatno svjetlo na Trumpovu težnju za međunarodnim priznanjem. Dok se u razgovoru s norveškim ministrom Stoltenbergom pozivao na svoje “zasluge za mir”, na terenu se pokazuje da je prostor za nove uspjehe na diplomatskoj sceni prilično sužen.
