Hrvatska danas slavi Dan državnosti – datum duboko utkan u suvremeni identitet zemlje. Ovaj blagdan obilježava se u spomen na povijesni 30. svibnja 1990. godine, kada je konstituiran prvi demokratski, višestranački Sabor, što je označilo kraj komunističke vladavine i početak procesa hrvatske samostalnosti.
30, svibnja 1990. održana je konstituirajuća sjednica prvog demokratski izabranog Sabora Republike Hrvatske. Tog dana, nakon višestranačkih izbora, Hrvatska je zakoračila u demokratsko doba – izabrano je novo vodstvo Sabora, predsjednik Izvršnog vijeća, Stjepan Mesić, i predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske. dr. Franjo Tuđman. Bio je to prvi korak prema punoj državnoj suverenosti i europskim demokratskim vrijednostima, a ujedno i trenutak koji se u kolektivnoj svijesti Hrvata doživljava kao “nulta točka” moderne hrvatske države.
Kada je donijeta odluka o slavljenju tog datuma?
Već 30. svibnja 1990. dan je neslužbeno proglašen Danom državnosti, a Sabor je u ožujku 1991. službeno donio odluku da se taj datum unese u kalendar državnih blagdana. Prva odluka tako je došla iz samog Sabora, kao izraz povijesne važnosti tog trenutka.
Od 1991. do 2001. Dan državnosti slavio se 30. svibnja. Izmjenama Zakona o blagdanima 2001. godine, blagdan je prebačen na 25. lipnja – dan kada je 1991. Sabor donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Odluku o toj promjeni donio je Sabor, na prijedlog tadašnje Vlade. No, 2019. godine, na inicijativu Vlade Andreja Plenkovića, donesen je novi Zakon o blagdanima kojim je Dan državnosti vraćen na 30. svibnja, a od 2020. ponovno se slavi na izvorni datum.
Državne blagdane u Hrvatskoj određuje Sabor, na prijedlog Vlade, kroz Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. Odluke se donose većinom glasova zastupnika, nakon javne rasprave i savjetovanja s relevantnim institucijama i javnošću. Vlada predlaže izmjene, a Sabor ih usvaja ili odbija. Tako je bilo i s promjenama datuma Dana državnosti – oba puta odluku je donio Sabor, na temelju političkog i društvenog konsenzusa.
Je li u redu da se takav blagdan određuje na taj način?
Odluka o datumu Dana državnosti, kao i drugih državnih blagdana, legitimno je pravo zakonodavne vlasti. U demokratskim državama, blagdani se određuju ili mijenjaju zakonima koje donosi parlament, uvažavajući povijesne okolnosti, društveni konsenzus i političku volju. Iako su promjene datuma ponekad izazivale rasprave, ovakav način određivanja blagdana uobičajen je u europskoj praksi i osigurava da odabrani datumi odražavaju trenutke od ključnog značaja za nacionalni identitet.
Kako će se Dan državnosti proslaviti diljem Hrvatske?
Dan državnosti obilježava se svečanim programima u svim većim gradovima. U Zagrebu će središnja proslava biti na Jarunu, s izložbom vojne opreme, prikazima sposobnosti Hrvatske vojske, koncertima i tradicionalnom podjelom graha. Ujutro će državni vrh položiti vijence kod Spomenika domovini, a u crkvi sv. Marka služit će se misa za Domovinu. Slični programi, polaganje vijenaca, kulturno-umjetnički nastupi i mise, održat će se i u Splitu, Osijeku, Rijeci i drugim gradovima. Građani su pozvani istaknuti hrvatske zastave kao znak zajedništva i zahvalnosti.
Dan državnosti nije samo podsjetnik na povijesne odluke, već i prilika za slavlje demokracije, slobode i nacionalnog zajedništva.
