Brojna poznata imena iz svijeta vina, uključujući vinogradare, vinare, ugostitelje i znanstvenike okupila su se na 34. Međunarodnom susretu vinogradara i vinara “Sabatina” u Malom Lošinju od 14. do 17. studenog 2024. Ovaj prestižni događaj, u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije i Hrvatske udruge vinarskih gradova, ima za cilj razmjenu znanja,iskustava i najnovijih dostignuća u vinogradarstvu i vinarstvu.
Manifestacija je započela tradicionalnom sadnjom vinove loze ispred hotela Aurora, nakon čega je predsjednik Republike Zoran Milanović svečano otvorio događaj. U svom govoru, Milanović je pozvao vinare na upornost i veći profit, istaknuvši kako Europska unija i veliki proizvođači neće pomoći u ostvarivanju zarade jer ne žele konkurenciju. Također je naglasio kako Hrvatska izveze deset puta manje vina nego što uvozi, ali i da je izvozom skupljih vina vrijednost izvoza veća.
Jedan od ključnih trenutaka manifestacije bio je znanstveni skup o prilagodbi vinogradarstva klimatskim promjenama, koji je organizirao Agronomski fakultet. Doc.dr.sc.Toni Kujundžić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti predstavio je projekt ADAPTVitis, čiji je cilj kroz sveobuhvatno istraživanje predložiti mjere prilagođene izazovima klimatskih promjena, s posebnim fokusom na rizike od suše. Kroz projekt se planira uspostava centara u Mandićevcu kod Đakova i Sremskim Karlovcima kod Novog Sada, koji će biti ključni za praćenje klimatskih promjena i istraživanje otpornih kultivara vinove loze.Projekt je vrijedan nešto više od 2,5 milijuna eura i traje do 2027. godine.
O aktualnom stanju u sektoru, na HAPIH-ovom panelu drugog dana manifestacije, govorio je dr.sc. Darko Cenbauer, istaknuvši globalni pad proizvodnje vina i slične trendove u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, zabilježeno je smanjenje površina pod vinogradima i ukupne proizvodnje vina. Također, uvoz vina povećao se za 18 posto, dok je izvoz hrvatskih vina u padu, ali s većom tržišnom vrijednošću.
Ipak proizvodnja pjenušaca značajno se povećava. Jelena Puh Miloš iz HAPIH-a istaknula je kako se broj proizvođača pjenušaca povećao s 15 u 2010. godini na 116 danas. Najveći rast u proizvodnji pjenušaca zabilježen je u Osječko-baranjskoj županiji,a slijedi ju Istarska županija.
Sudionici Sabatine imali su priliku obići jedinstvenog vinogradara i vinara na otoku Lošinju, Marka Komadinu,koji je odlučio vratiti autohtone sorte tog područja: sansigot, trojišćinu i syrah. Komadina je istaknuo kako je sansigot sorta vinove loze kakve nema nigdje u svijetu, što se pokazalo i DNA analizom. Dodao je kako planira zasaditi još oko hektar i pol bijeloga čime će zaokružiti priču oko svoga vinograda.
Večernji sati posljednjeg dana Sabatine bili su posvećeni proglašenju pobjednika i šampiona u kategoriji buteljiranih vina i kategoriji jakih alkoholnih pića.
Šampionom u kategoriji buteljiranih vina i najboljim vinom Sabatine proglašen je Pošip Casa Boschu 2023 OPG-a Mamo, u vlasništvu mladog vinara Maria Miline iz Lumbarde na otoku Korčuli. Šampion bijelih suhih i polusuhih vina je Grk Bartul 2023. Obrta Zure iz Lumbarde, dok je šampion crnih suhih i polusuhih vina Carl Gustaf 2016. OPG-a Šime Škaulja iz Nadina. Najbolje vino sorte plavac je Gospodin biskup 2022. OPG-a Jurice Milatića iz Sv. Nedjelje s otoka Hvara, što je bilo iznenađenje i za samog vlasnika koji je prvi puta poslao uzorak na ocjenjivanje.
Ova je Sabatina još jednom pokazala snagu zajedništva i entuzijazma vinara, potvrđujući važnost ovog događaja u promicanju hrvatske vinske kulture. Kroz tri dana bogatog programa, Sabatina je uspjela povezati tradiciju s modernim dostignućima, stvarajući nezaboravne trenutke za sve sudionike.
