Iako su kardiovaskularne bolesti desetljećima vodeći uzrok smrti još uvijek je niska svijest o čimbenicima rizika njihovog razvoja, upozorava Zaklada Hrvatska kuća srca.
U Hrvatskoj su od kardiovaskularnih bolesti u 2022. godini umrle 22.303 osobe, što čini 39 posto ukupne smrtnosti.
Zaklada Hrvatska kuća u povodu Svjetskog dana srca organizira danas za građane od 10 do 13 sati na glavnom zagrebačkom trgu besplatno mjerenje krvnog tlaka, glukoze u krvi, ukupnog kolesterola i indeksa tjelesne mase. Građani se tu mogu upoznati i s postupkom kardio-pulmonalnog oživljavanja te informirati o navikama zdrave prehrane.
U obilježavanju Svjetskog dana srca 2023. godine pod motom „Koristi srce i upoznaj srce“ uz Zakladu Hrvatska kuća srca sudjeluju i Hrvatsko Kardiološko društvo, Hrvatska udruga kardioloških medicinskih sestara, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, StEPP, Studentska sekcija za kardiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Udruga za prevenciju prekomjerne težine.
“Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem i u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje, ako se ne zaustave sadašnji trendovi. U Europi godišnje od KVB umire oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45% svih umrlih, a na razini EU zemalja 36% svih umrlih, odnosno 1,8 milijuna osoba, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi živi s nekom od KVB. Upravo su zato javno-zdravstvene akcije iznimno važne kako bi educirali građane o važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti,“ istaknuo je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.
„Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, sveprisutan veliki broj čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima, ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije. Jednako tako i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike. Dodatno, ako pogledamo brojke za 2022. godinu vidjet ćemo da je umrlo 3.173 više žena nego muškaraca od kardiovaskularnih bolesti. Stoga, cilj nam je u budućnosti pokretati javno-zdravstvene kampanje koje će biti posvećene upravo ženama i srcu kako bi razbili paradigmu da su kardiovaskularne bolesti primarno „muške“ bolesti,“ naglasila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca.
Procjenjuje se da će do 2030. broj umrlih porasti do 23 milijuna na godinu ako se ne zaustave sadašnji trendovi.
