Član predsjedništva Domovinskog pokreta, prof. dr. sc. Slaven Dobrović, u Puli je održao konferenciju za medije na Međunarodnom znanstveno-stručnom skupu na temu obnovljivih energija, energetske učinkovitosti te zaštite okoliša, održanom pod pokroviteljstvom i u organizaciji Domovinskog pokreta i u suradnji s Hrvatskim savezom za sunčevu energiju.
Moja glavna poruka danas je da Hrvatska nije odgovorila na izazove trenutka što se tiče gospodarenja otpadom, koji se često stavlja u kontekst obnovljive energije. Međutim, na krivi način jer se gleda na otpad kao energent koji bi se izgarao i proizvodila energija nužno konvertirana u električnu energiju. Ako otpad recikliramo, onda su uštede energije kod proizvođača višestruko veće nego ove dobivene spaljivanjem,” uvodno je rekao Dobrović.
“Zato je,” dodao je, “odgovorno ponašanje prema otpadu, a to je kružno gospodarenje otpadom, koje naširoko propagira Europska unija i za to daje novac, rješenje jer od problema stvaramo u stvari resurs, brinemo o okolišu i isto tako štedimo energiju.
Ne znam koliko će nama trebati da počnemo to raditi, ali naša nedavna povijest, a to je ulaganje u centre za gospodarenje otpadom koji obrađuju miješani komunalni otpad, pokazuje da nismo krenuli u pravom smjeru. Međutim, ne samo to, jer izgrađena Marišćina i ovdje blizu Kaštijun nisu odgovorili zahtjevima. Vrlo je malo reciklaže, daleko premalo od onoga što bi trebalo biti, 50 posto do 2020. godine. A znamo da su zahtjevi prema ovom sektoru sve veći”, naglasio je Dobrović.
Istaknuo je kako ćemo se početi odgovorno ponašati prema otpadu tek onda kada priznamo da treba malo promijeniti pogled na stvari te dodao kako je Europska unija prestala financirati objekte za obradu smeća ili miješanog otpada gurajući nas u smjeru izgradnje kompostišta i sortirnica, centara za ponovnu uporabu, gdje se postiže čuvanje resursa i čuva jako puno energije.
”Dakle, možda to ne vidi onaj koji je posjedovao taj predmet, međutim u proizvodnji se uvijek strahovito puno energije uštedi, a mi kao društvo onda od toga imamo benefite jer ono što se iza brda valja, a to su troškovi ugljika u sjeni i nove regulative koje će se ticati svih sektora, pa tako i gospodarenja otpadom, će se penalizirati i nagrađivati. Valjda ćemo naučiti podvući crtu i krenuti u pravom smjeru,” primjetio je Dobrović.
Što se Kaštijuna tiče, Dobrović kaže da je problem ispravak lošeg koncepta na način da se prestane dovoziti miješani otpad sa svim i svačim te da se izbaci van ono što zakonom već piše da ne smije ići. U ovom slučaju to je problematični otpad za koji postoje reciklažna dvorišta i biootpad koji treba ići na kompostiranje ili u bioplinska postrojenja.
”Znam posebno da restorani i hoteli imaju puno takve vrste otpada i to stvara jako teške uvjete za bilo kakvu preradu i nije nikad ni trebalo koncipirati sustav na taj način, a Kaštijun bi, začudo, mogao postati reciklažni centar kad bi izbacio te dvije komponente, tako da od otpadnog papira, plastike, stakla, aluminija i svega može ići van bala reciklabilnog materijala za tržište, a ne gorivo iz otpada koji nitko neće jer je kontaminirano svime i svačim, a osim toga, gorivo iz otpada je neusporedivo loše u odnosu na sirovinski materijal za industriju,” objasnio je i zaključio:
”Novac smo loše potrošili, u redu, ali idemo sad trošiti novac kako treba, idemo se pomaknuti. Ljeti je tu, naravno, turizam, puno je veći broj korisnika i vjerojatno je pojačan biološki sastav materijala koji dolazi, a to je naprosto neizdrživo i s tom praksom treba prestati. Odgovorni ljudi, koji imaju mogućnost utjecati na to, bi se trebali probuditi i nešto napraviti, ali moraju biti hrabri i odlučni, a ne uspavani, jer se stvari same neće rješavati sigurno.”
