Naredbom Vasiljevića potpisanom 10. listopada 1991. godine u Srbiji su formirani logori za ratne zarobljenike u mjestima Begejci, Stajićevo, Sremska Mitrovica, Niš i Stara Gradiška. U logorima je ubijeno ukupno 19 hrvatskih zatočenika, utvrdio je sud. Ipak, Vasiljeviću se sudilo u odsustvu
Hrvatsko pravosuđe osudilo je u odsustvu bivšeg šefa jugoslavenske Kontraobavještajne službe (KOS) Aleksandra Vasiljevića za uspostavljanje logora u kojima su 1991. godine, za vrijeme rata u Hrvatskoj, zatočenici mučeni i ubijani.
20 godina zatvora
Županijski sud u Osijeku osudio je jučer Vasiljevića, bivšeg šefa KOS-a Jugoslavenske narodne armije (JNA), na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima koji su bili zatočeni u logorima u Srbiji i Hrvatskoj 1991. godine.
Sud je utvrdio da je Vasiljević zločine počinio kao načelnik Uprave sigurnosti tadašnjeg jugoslavenskog Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSNO) tokom rata u Hrvatskoj.
Naredbom SSNO potpisanom 10. listopada 1991. godine u Srbiji su formirani logori za ratne zarobljenike u mjestima Begejci, Stajićevo, Sremska Mitrovica, Niš i Stara Gradiška. U logorima je ubijeno ukupno 19 hrvatskih zatočenika, utvrdio je sud.
Veći broj zatočenih civila i ratnih zarobljenika zadobilo je teške ozljede opasne po život, s posljedicama trajnog narušenja zdravlja, dok je više žena, prema tužiteljstvu, sistematski silovano i seksualno zlostavljano.
Naredio uspostavljanje logora
Obrazlažući presudu, predsjedavajući sudac Zvonko Vrban rekao je da dokazi pokazuju da je Vasiljević naredio uspostavljanje logora u Srbiji, a da su njima upravljali njegovi potčinjeni iz Službe državne sigurnosti, iako su službeno zapovjednici logora bili pripadnici JNA.
“U logorima su zatočenici svakodnevno fizički i psihički mučeni i zlostavljani, kroz ispitivanja koja su provodili pripadnici srbijanske Službe državne sigurnosti, a što je Vasiljević znao, ali nije spriječio, niti je osigurao primjerene uvjete za život zarobljenih osoba; pa je u takvim nehumanim uvjetima svakodevnog zlostavljanja 19 zatočenika usmrćeno, a velikom broju osoba je narušeno zdravlje“, rekao je sudac Vrban.
Dodao je da su predstavnici hrvatskih vlasti koji su pregovarali o oslobađanju zarobljenika iz logora u Srbiji, u svojim iskazima naglasili da je Vasiljević bio glavna osoba sa kojom se o tome dogovaralo, te da je on bio upoznat s uvjetima u logorima jer ih je posjetio u prosincu 1991. godine.
Tužiteljstvo je tvrdilo da je Vasiljević znao da njegovi potčinjeni, kao i pripadnici drugih jedinica, ubijaju i muče zatočenike i nečovječno postupaju prema zatočenim civilima i ratnim zarobljenicima, ali nije učinio ništa da to spriječi ili kazni počinitelje, čime je praktično oprostio zločin.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u optužnici protiv jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića imenovao je Vasiljevića kao suizvršitelja zločina počinjenih u Hrvatskoj, mada sam Vasiljević nije optužen.
