Blagdan koji se slavi 08. prosinca često vjernici zamjenjuju s događajem kada je Marija začela Isusa, no radi se o dvije različite pojave.
Vjernike često zbunjuje upravo ime blagdana. Crkveni nauk kaže da na Mariju nije prešao, istočni praroditeljski grijeh. Bog ju je, naime, od “istočnog grijeha” sačuvao već u krilu njezine majke Ane i to zato što ju je tako unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu.
Radi se, dakle, o jednoj duhovnoj stvarnosti, kažemo, otajstvu, i članku vjere. Teologija objašnjava kako Marija nije učinila ni osobnih grijeha. Upravo zbog tog nadasve uzvišenog sadržaja ovog nauka o Mariji, uveden je u kalendar Crkve uz druge i ovaj marijanski blagdan “bez istočnoga grijeha začete Djevice i Bogorodice Marije”.
Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije utemeljio je papa Siksto IV. 1476. g. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. u poslanici “Ineffabilis Deus”, 8. prosinca 1854. g. Katolička Crkva vjeruje da dogma ima potporu u Bibliji. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju kao “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.
Katekizam Katoličke Crkve o Bezgrešnom Začeću naučava ovako:”Da bi bila Spasiteljeva Majka, Marija je ‘bila od Boga nadarena darovima koji su u skladu s tako uzvišenom ulogom’. Anđeo Gabriel, u času navještenja, pozdravlja je kao ‘milosti punu’ (Lk 1,28). I doista, da bi navještaju svoga poziva mogla dati slobodan pristanak svoje vjere, bilo je potrebno da bude sva nošena Božjom milošću.
Preblažena Djevica Marija je tako u trenutku svoga začeća, jedinstvenom je milošću i povlasticom svemogućega Boga, u predviđanju zasluga Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila očuvana od svake ljage istočnoga grijeha.
